Povijesni razvoj računala (Petra Tkalčec, 1.F)

Timeline created by Petra Tkalcec 1.F
  • logaritamsko računalo

    logaritamsko računalo
    Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Ona koristi svojstva logaritma tako da velike brojeve izrazi pomoću manjih s kojima je lakše računati. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi.
  • Pascalina

    Pascalina
    Mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost jer tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Mehanički stroj koji je uz zbrajanje i oduzimanje mogao i množiti i dijeliti, ali nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi.
  • diferencijalni stroj

    diferencijalni stroj
    Stroj namijenjen za računanje logaritama u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Stroj se nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća.
  • analitički stroj

    analitički stroj
    Sastojao se od sljedećih dijelova: ulazni uređaj, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj. Ovaj stroj iako nije u potpunosti realiziran po planu, smatra se po ideji prvim modelom računala sličnom današnjim.
  • sortirni stroj

    sortirni stroj
    Stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. On je riješio problem obrade rezultata popisa stanovništva u SAD-u čija je obrada uz pomoć njega bila gotova za mjesec dana.
  • Z3

    Z3
    Prvi programibilni kalkulator koji je radio na principu binarne algebre. Z3 se sastojao od 2600 releja, čitača bušene vrpce i sklopa
    za upravljanje kalkulatorom. Relejna memorija imala je kapacitet 64 riječi od 22 bita. Osim četiri osnovne računske operacije kalkulator je mogao izračunati i drugi korijen.
  • Mark1

    Mark1
    Prvo elektromehaničko računalo koje je radilo bez posredovanja čovjeka. Bio je dug 17 m, visok 2,5 m, sastavljen od oko 750 000 dijelova te je težio 5 tona. Ovo računalo se temeljilo na elektromagnetskim relejima.
  • ENIAC

    ENIAC
    Prvo elektroničko računalo koje je sastavljeno od 18000 elektronskih cijevi (koje su često pregorijevale), teško 30 tona, zauzimao površinu od 1500 m2. Mana računala je da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao u mraku. Računalo je također imalo malu memoriju i nije bilo programibilno.
  • Period: to

    1. generacija

    Temeljni element za pokretanje računala prve generacije su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). Računala su ogromna, troše mnogo energije te su složena za rad.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    Prvo komercijalno računalo. Koristilo se u poslovne i znanstvene svrhe. Sastojao se od 5.000 vakuumskih cijevi, težio je 16.686 kilograma, trošio je 125 kW i mogao je izvoditi oko 1.905 operacija u sekundi.
  • Period: to

    2. generacija

    Druga generacija računalnih sustava se temelji na tranzistorima. Za pohranu podatak koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja.
  • Period: to

    3. generacija

    U trećoj generaciji se koristilo više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Računala postaju manja, jeftinija za proizvesti te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa.
  • Period: to

    4. generacija

    U ovoj generaciji nastaju čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavo novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima.
  • Period: to

    5. generacija

    U petoj generaciji dolazi do sve veće primjene osobnih računala jer računala postaju jeftinija i lakša za korištenje. Nastaju prijenosna računala i razvijaju se računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje.