Razvoj informacijske službe u knjižnicama u SAD-u

By ptataj
  • Period: to

    Samuel Swett Green

    Godine 1871. postaje knjižničar u narodnoj knjižnici Worcester, koju osniva njegov stric dr. John Green. Nakon čega zauzima mjesto ravnatelja knjižnice 1909. godine i na tome ostaje do 1859. godine. Njegov cilj bio je uključiti narodnu knjižnicu u obrazovanje i razvoj društva.
    Link text
  • Personal Relations Between Librarians and Readers.

    Personal Relations Between Librarians and Readers.
    U svome radu "Personal Relations Between Librarians and Readers", Green želi iskazati važnost povezivanja i interakcije korisnika knjižnice i knjižničara, kako bi omogućili lakše pretraživanje željene informacije, ali i osvjestili potrebu infromacije u društvu.
    Link text
  • Uspostava dežurstava dvaju knjižničara u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi

    Godine 1884. Columbia Collage uspostavlja dežurstva dvaju knjižničara u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi.
  • Prvi tečajevi knjižničarstva i prve knjižničarske škole

    Prvi tečajevi knjižničarstva i prve knjižničarske škole
  • Pojam "Informacijska služba"

    Pojam "Informacijska služba"
    Godine 1891. u časopisu "Library Jornual" prvi puta se pojavljuje "Informacijska služba" kao pojam u terminologiji.
    Link text
  • Svjetski knjižničarski kongres u Chicago-u

    Svjetski knjižničarski kongres u Chicago-u
    Godine 1893. održan je Svjetski knjižničarski kongres u Chicago-u, gdje je tadašnji zanstvenici raspravljli o znanstvenim i kulturnim promjenama u svijetu. Također, vodili su raspravu o tome kako je važno imati interativnu komunikaciju knjižničara i korisnika knjižnice.
  • Pojava zasebnih prostora u kojima se odvija informacijsko-referalna usluga

    Pojava zasebnih prostora u kojima se odvija informacijsko-referalna usluga
    Godine 1900. uvode se prvi prostori koji su bili fizički odvojeni od knjižničkog prostora u kojemu je smještena sama građa, a u njma se odvijala informacijsko-referalna usluga koju su također obavljli knjižničari, a korisnici su se po potrebi mogli sami služiti građom.
  • „Aids for readers”

    Godine 1900. pojavluju se takozvani „aids for readers”, odnosno popisi najvažnijih knjiga o pojedinim temama s anotacijama.