-
Period: to
Prvi svjetski rat
-
Atentat u Sarajevu
Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne, organizacije koja se terorističkim metodama borila za oslobođenje od austrijske vlasti, izvodi atentat na Franju Ferdinanda (austrougarski prijestolonasljednik) i njegovu suprugu Sofiju. Atentat je bio izravan povod ratu. -
Objava rata Srbiji
Nakon atentata, Austro-Ugarska je Srbiji odgovorila ultimatumom, u kojem je zatražila da se austrijskim istražiteljima dopusti da na tlu Srbije provedu istragu o atentatu i kazne odgovorne. Zahtjev je odbijen, Austro-Ugarska 28. srpnja 1914. Srbiji objavljuje rat. Istoga dana austrougarske postrojbe prelaze srpsku granicu i počinju granatirati Beograd. -
Schlieffenov plan
Njemački Schlieffenov plan (nazvan prema dvorcu) određivao je napad na Francusku preko Belgije, jer se računalo da je lakši put prema Parizu. Njemački je glavni stožer smatrao da u brzom napadu mora poraziti Francusku, prije nego što ih napadne ruska vojska s istoka. Tako početkom kolovoza njemačke snage su prodrle u Belgiju, ali bile su usporene odlučnom obranom belgijske vojske kod Liegea. -
Balkansko i Istočno bojište
Na balkanskom bojištu austrougarske su postrojbe u sukobu sa Srbijom naišle na silovit otpor. Austrougarska je vojska teško poražena u bitci na Ceru, a srpske su postrojbe dobivale vojnu pomoć Antante preko Soluna. Ruske snage upale su u istočnu Prusku, ali su ih u bitci kod Tannenberga porazile njemačke postrojbe pod vodstvom Paula von Hindenburga. Istodobno su njemačke postrojbe pomogle austrougarskima da zaustave ruski prodor u Galiciji, nastalo je Istočno bojište. -
Zapadno bojište-Bitka na Marni
Na počeku rata u Europi su bila tri velika bojišta. Zapadno, balkansko i istočno. Zapadno bojište nastalo je nakon njemačkog prodora kroz Belgiju u Francusku. Njemačke su snage u prvom naletu stigle nedaleko od Pariza, ali su u rujnu zaustavljene na rijeci Marni, u prvoj velikoj ratnoj bitci.
Njemačke snage morale su se povući na sjever i ubrzo je počelo stvaranje bojišnice koja se do kraja rata praktički nije mijenjala. -
Bitka kod Ypresa
Bitka kod Ypresa označava prvu upotrebu otrovnog plina (klora) u povijesti. Njemačke trupe su ga koristile protiv savezničkih snaga, a bitka je rezultirala velikim gubicima na obje strane. Ovo je bila druga bitka kod Ypresa od njih tri. -
Bitka kod Verduna
Početkom 1916. Njemačka je na Zapadnom bojištu, na poticaj načelnika glavnog stožera Ericha von Falkenhayna, pokrenula veliku ofenzivu kod Verduna. Ova bitka je bila najkrvavija bitka ovoga rata, ukupni gubitci na objema stranama bili strašnih 700 000 vojnika. Britanci i Francuzi odgovorili su u proljeće ofenzivom na rijeci Sommi. Gubitci su se opet mjerili u stotinama tisuća, ali nije bilo većeg uspjeha. -
Ulazak SAD-a u rat
Sjedinjene Američke Države objavljuju rat Njemačkoj - SAD su službeno ušle u rat nakon niza pomorskih incidenata i njemačkih pokušaja uvjeravanja Meksika da se pridruži Centralnim silama. Zimmermanov brzojav- brzojav u kojem je njemačka vlada ponudila ratnu suradnju Meksiku. Ako bi Sjedinjene Države ušle u prvi svjetski rat protiv Njemačke, Meksiko bi vratio Teksas, Arizonu i Novi Meksiko. -
Brest-Litovski mir
Centralne sile i Sovjetska Rusija potpisale su mirovni sporazum u Brest-Litovsku. Ovim sporazumom, Rusija formalno izlazi iz rata i priznaje neovisnost Ukrajine i drugih zemalja, a Njemačka je dobila teritorijalne dobitke na istoku. -
Završetak rata
Njemačka, suočena s iscrpljenom vojnom situacijom i sve većim unutarnjim nemirima(inflacija, ekonomska kriza, gladi i prijetnje revolucije), potpisuje primirje 11.studenog 1918. Primirje je potpisano u želji za prekidom borbi, a kasnije je vodilo do potpisivanja konačnog primirja, Versajskog ugovora. Time završava Prvi svjetski rat.