-
Logaritamsko računalo
Mehaničko logaritamsko računalo koje koristi svojstvo logaritma tako da velike brojeve izrazi pomoću manjih s kojima je lakše računati -
Pascalina
Mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve (brojevi do 9 999 999), konstruirao ga Blaise Pascal - Francuska -
Leibnizov kalkulator
Mehanički stroj sastavljen od nazubljenih valjaka, sličan Pascalini, Mogao je zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Izumio ga Gottftied Wilhelm Leibniz (Njemačka) time postavlljajući princip izrade mehaničkih strojeva koji se koristio gotovo 3. st. -
Diferencijalni stroj
Mehanički stroj koji bi se koristio dekadskim sustavom i pokretao okretanjem ručice. Nikada nije bio dovršen zbog prestanka financiranja projekta Britanske vlade. Prvi takav stroj razvio u knjizi J.H. Müller, a ideju dalje proveo i pokrenuo Charles Babbage, koji se primio dizajna "Analitičkog stroja" ili "Diferencijalnog stroja br. 2" -
Analitički stroj
Nastao kao proširenje ideje diferencijalnog stroja, no analitički stroj bio je programibilan. Ima sve odlike modernih računala: binarni sustav, ulazno-izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu podataka (korištenje bušenih kartica kao memorija), centralna jedinica za obradu podataka i programski jezik. Charles Babbage za života stroj nije dovršio jer je njegova ideja bila prenapredna za tadašnju tehnologiju. Sheutz i Wiberg su završili ovaj projekt izgradnjom stroja -
Sortirni stroj
Elektromehanički stroj s papirnatim bušenim karticama kojeg možemo smatrati prvim modernim strojem za obradu podataka. On je koristio električnu energiju (baterije), a ne mehaničku kao Babbageov. Izumio ga Herman Hollerith - SAD -
Z3
Prvi funkcionalno programibilno Elektromehaničko računalo na svijetu, koji se koristilo digitalnim jezikom (22-bita) te koristio bušene kartice kao spremište memorije. Izumio ga Konrad Zuse - Njemačka, te se koristio za statističko ispitivanje izdržljivosti krila i zakrilca ratnih aviona Luftwaffea -
Mark 1
Prvo veće automatsko digitalno računalo, moglo je riješiti dugačke popise matematičkih problema. Koristio je bušene kartice. Izumio ga profesor Howard Aiken - Harvardsko sveučilište. Također ga koristila Američka mornarica do 1959. godine -
ENIAC
Prvo elektroničko računalo sastavljeno od 18000 elektronskih cijevi (koje su često pregorjavale) te je trošilo jako puno električne energije. Bilo je teško 30 tona i zauzimalo površinu od 1500 metara kvadratnih. Izmuili ga injžinjeri John Eckert i John Mauchly - SAD. Bilo je iznimno brzo za svoje vrijeme i moglo je riješavati velike problemske zadatke. Koristilo se prvo za izračunavanje mogučnosti termo-nuklearnog oružja, a kasnije i za kompleksne putanje ranog nuklearnog oružja -
Period: to
1. generacija
Računala prve generacije koristili su vakuumske cijevi. Bili su ogromni, skupi, nepraktični i veliki potrošači električne energije. Stvarali su veliku količinu topline te su zauzimali velike prostorije. Koristili su se binarnim kodom, mogli riješavati samo jedan zadatak odjednom te su se rezultati prikazivali na papiru pomoću tadašnjih printera -
UNIVAC
Prva generacija elektroničkih računala, bila su napravljena od tranzistora te obavljali tisuće računarskih operacija u sekundi, 1000 puta brže od Mark 1 kompjutera. Dizajnirali ga kreatori ENIAC-a (Eckert i Mauchly John) te ga prodali Američkoj atomskoj komisiji -
Period: to
2. generacija
Za razliku od prve generacije, računala druge generacije bili su znatno manji jer su koristili tranzistore. On je omogućio računalu da postane manji, jeftiniji pa i brži, dok je još ostao problem s pregrijavanjem. Pojavljuju se prvi simbolički programski jezici. Za unos i printanje podataka služilo se bušenim karticama. Glavna im je namjena bila u atomskoj industriji -
Period: to
3. generacija
Integrirani sklopovi su bili osnova treće generacije računala. Tranzistori su smanjeni do te mjere da su stavljeni u silikonske čipove što je još dodatno ubrzalo računala te im donijelo novu dozu stabilnosti. Dolazi do pojave monitora, tipkovnice, operativnog sustava i napredka programskog jezika (programski jezici više razine). Oni su masovnije dostupni širem spektru korisnika, ponajviše zbog malih dimenzija. -
Period: to
4. generacija
Ova generacija donosi sa sobom mikroprocesor, jedan od najvažnijih dijelova današnjih računala. Napokon su računala zaživjela u domovima običnih obitelji, jer je sada procesor bio toliko mali da je mogao stati u dlan ruke. Mogućnost umrežavanja tadašnjih računala je dovela do nastanka interneta te se po prvi puta koristio miš. Daljnje se razvijaju programski jezici te nastaju operativni sustavi ako što su UNIX i Linux. Dolazi do nastanka GUI-a koji je prvi osmislio Apple -
Period: to
5. generacija
Peta generacija računala je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na velikom paralelnom procesiranju i "umjetnoj inteligenciji", gdje će računalo biti u sposobnosti odlučiti koja je akcija najbolja za taj trenutak te sam raditi neke stvari. U to možemo ubrojati robote i veliku industriju robotike. Neki roboti su sposobni sami odlučiti različite akcije koje će izvesti (no ipak ograničeno)
