Opća povijest bibliografije; Katarina Ćulap

KATALOG KNJIŽNICE SUMERSKOG GRADA NIPPURA

2000 BCE

Najstarijim bibliografijama smatraju se prvi katalozi, a kao jedan od prvih smatra se katalog knjižnice sumerskog grada Nippura koji sadrži 87 naslova. Katalog je sačuvan i nalazi se u Sveučilišnom muzeju u Philadelpiji.

ZAČETAK KLASIFIKACIJSKOG SUSTAVA

2000 BCE

Klasificiranje djela prema stručnim skupinama.

KATALOG KNJIŽNICE ASIRSKOG KRALJA ASURBBANIPALA U NINIVI

650 BCE

Knjižnice Bliskog istoka imale su kataloge iz kojeg su djela bila čuvana u posebnim prostorijama, a katalog je bio zapisan na vratima ili zidu prostorije. Mnoge su druge knjižnice Bliskog istoka imale svoje kataloge.

KALIMAHOV KATALOG ALEKSANDRIJSKE KNJIŽNICE

250 BCE

Prve bibliografije zapravo su bile biobibliografije, a najpoznatije takvo djelo bilo je: Tablice onih koji su se proslavili na svim područjima znanja i onoga što su napisali.

LIBER DE VIRIS ILLUSTRIBUS, SV. JERONIM IZ STRIDONA

Period: 347 to 420

Katalog popisuje 135 crkvenih pisaca od početaka kršćanstva.

Prva tiskana bibliografija

1494

LIBER DE SCRIPTORIBUS ECCLESIASTICIS,
JOHANNES TRITTHEIM prva je tiskana bibliografija u kojoj popis počinje od prvih učenika apostola i završava popisom njegovih vlastitih djela

Začetak koncepta nacionalne bibliografije

1495

CATALOGUS ILLUSTRIUM VIRORUM GERMANIAE ,
JOHANNES TRITTHEIM

Tiskarski i knjižarski popisi knjiga

1498

KATALOZI MLETAČKOG TISKARA ALDA MANUZIA, 1498., 1503., 1513.
KNJIŽARSKI KATALOZI MEĐUNARODNIH KNJIŽARSKIH SAJMOVA U MAINZU, FRANKFURTU I LEIPZIGU

Prve osobne bibliografije

1519

ERAZMO ROTERDAMSKI, LUCUBRATIONUM, Basel

Prva opća (međunarodna) bibliografija

1545

CONRAD (KONRAD) GESNER, BIBLIOTHECA UNIVERSALIS, ZÜRICH,
Bibliografija obuhvaća građu na latinskom, hebrejskom i grčkom jeziku koja je uređena po abecedi osobnih imena autora

PANDECTARUM SIVE PARTITIONUM UNIVERSALIUM. LIBRI XXI,

1548

Cornard Gesner postojeću građu obogatio anonimnim djelima, građa je razvrstana u skupine bez medicine i teologije te su postavljeni temelji bibliografske sistematske klasifikacije.

Prva opća nacionalna bibliografija

1548

JOHN BALE, ILLUSTRIUM MAIORIS BRITANNIAE SCRIPTORUM
Bibliografija obuhvaća popis knjiga britanskih autora, a jedinice su poredane kronološki jer je želio prikazati povijest engleske knjižne kulture.

Prva nacionalna bibliografija na narodnom jeziku

1550

ANTON FRANCESCO DONI, LA LIBRARIA DEL DONI FIORENTINO, Venecija.

APPENDIX BIBLIOTHECAE CONRADI GESNERI

1555

dodatak bibliografiji LA LIBRARIA DEL DONI FIORENTINO na 210 stranica

SCRIPTORUM ILLUSTRIUM MAJORIS BRITANNIAE CATALOGUS, 2. prošireno izd.

Period: 1557 to 1559

Prvi popis zabranjenih knjiga

1559

INDEX AUCTORUM ET LIBRORUM PROHIBITORUM
Obuhvaćao je popis knjiga koje su dovodile u pitanje autoritet Crkve i drugih vladajućih struktura.

Prve stručne bibliografije

1591

JACOB ZANACH, BIBLIOTHECA THEOLOGICA
- područje teologije

Katalog knjižarskog sajma u Frankfurtu

1592

Razvoj modela bibliografskog opisivanja

1595

ANDREW MAUNSELL, CATALOGUE OF ENGLISH PRINTED BOOKS …, London
Ovaj katalog postao je model bibliografskog opisivanja jer je u njemu građa podijeljena prema strukturama, grupama te je sadržavala i abecedni impresum.

Pojam bibliografija ulazi u uporabu

1633

GABRIEL NAUDÉ, BIBLIOGRAPHIA POLITICA, Venecija
Specijalna bibliografija sa popisom političkih djela.

LOUIS JACOB DE SAINT-CHARLES, BIBLIOGRAPHIA GALLICA UNIVERSALIS

1643

Prvi popisi starih knjiga

1643

Popis starih knjiga - JOHANN SAUBERT

1643

825 starih djela nirnberške sveučilišne knjižnice, a bila je prilog drugom djelu.

Prve tekuće bibliografije

1645

LOUIS JACOB DE SAINT-CHARLES, BIBLIOGRAPHIA PARISINA
LOUIS JACOB DE SAINT-CHARLES, BIBLIOGRAPHIA GALLICA UNIVERSALIS, 1643-1653.

Popis starih knjiga - PHILIPPE LABBÉ

1653

1300 starih knjiga iz kraljeve biblioteke, kao prilog drugom djelu.
U njoj se prvi puta spominje riječ incunabula.

Prve bibliografije bibliografija

1664

1 PHILIPPE LABBÉ, BIBLIOTHECA BIBLIOTHECARUM, 1664., 2. izd. 1682. 2 ANTOINE TEISSIER,
CATALOGUS AUCTORUM, QUI LIBRORUM CATALOGUS,
INDICES, BIBLIOTHECAS…, 1686., 2.izd. 1705.

Popis starih knjiga - CORNELIUS VAN BEUGHEM

1688

3000 starih knjiga

Pojava bibliografija anonimnih i pseudonimnih djela

1708

1 VINCENTIUS PLACCIUS, THEATRUM ANONYMORUM ET PSEUDONYMORUM DETECTORUM, 1708. 2 JOH. CHRISTIAN MYLIUS, BIBLIOTHECA ANONYMORUM ET PSEUDONYMORUM DETECTORUM, 1740.

18. stoljeće

1731

1 JOHANN HEINRICH ZEDLER, GROSSES UNIVERSAL-LEXICON, Njemačka, 1731-1754. 2 DENIS DIDEROT, JEAN D’ALAMBERT, ENCYCLOPÉDIE,
Francuska, 1751-1780. 3 ENCYCLOPÆDIA BRITANNICA, Engleska, 1768-1771.

Pojava bibliografija časopisa i bibliofilskih bibliografija

Period: 1763 to 1782

GUILLEME FRANCOIS DEBURE, ML. BIBLIOGRAPHIE INSTRUCTIVE… Paris, 1763-1782.
Najdragocjenije knjige s ciljem da bibliofilima omoguće lako prepoznavanje autentičnih izdanja od onih falsificiranih.

19. stoljeće

1800

U središtu su tekuće bibliografije.
U ovom stoljeću izlaze posljednje opće bibliografije međunarodnog karaktera čiju ulogu nadomještaju tiskani katalozi knjižnica.

Prva bibliografska društva

1868

PRVI BIBLIOGRAFSKI KONGRES, Paris, 1868.

KATALOG KNJIŽNICE BRITISH MUSEUM-A, LONDON

1881

INSTITUT INTERNATIONAL DE BIBLIOGRAPHIE (IID), Bruxelles

1895

KATALOG BIBLIOTHÈQUE NATIONALE DE FRANCE

1897

20. stoljeće

1900

Razvoj tekuće stručne bibliografije čija izrada postaje obveza svih.
Bibliografski rad započinje u razvoj u globalnim razmjerima.

INDEX BRITANNIAE SCRIPTORUM QUOS COLLEGIT J. BALEUS

1902

LIGA NARODA

1919

IFLA

1927

INSTITUT INTERNATIONAL DE DOCUMENTATION (FID), Bruxelles

1931

FÉDÉRATION INTERNATIONALE DE DOCUMENTATION (FID), Haag

1938

KATALOG LIBRARY OF CONGRESS-A

1942

UNESCO

1945

Program Univerzalne bibliografske kontrole (UNESCO i IFLA)

1970

Cilj programa je omogućiti bibliografije dostupnima u svijetu kao i njihovu razmjenu osnivanjem središnjih bibliografskih ustanova itd.

FÉDÉRATION INTERNATIONALE D'INFORMATION ET DE DOCUMENTATION (FID)

1986