-
-
Sumerani su izumili prvo pismo oko 3500.g.pr.Kr. koje je isprva bilo slikovno, no s vremenom prešlo je u klinasto pismo zbog pojednostavljivanja. Pisali su na malim glinenim pločicama oštrim komadima trske.
-
- g.pr.Kr. vladar Gornjeg Egipta Menes ujednjuje Egipat nakon bitke između Gornjeg i Donjeg Egipta.
-
Za vrijeme Stare države, Egipat se širi na jug u Nubiju i na sjeveroistok u Siriju, također se grade i piramide.
-
Oko 2360.g.prk.Kr. sumerski vladar Lugalzagezi je osvojio nekolicinu sumerskih gradova i proglašava se kraljem, no njegova je vlast kratkotrajna.
-
Akadski vođa Sargon osvaja sumerske gradove i počinje širenje Akadske države, te nastaje prvo veliko svjetsko carstvo od Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva. Nakon osvajanja Sumera, Akađani prihvaćaju njihovu vjeru, običaje i pismo.
-
Nakon raspada Stare države dolazi prvo međurazdoblje koje je obilježila Velika kriza.
-
Oko 2200. g.pr.Kr. tokom raspada Stare egipatske države nastaje velika kriza, te jačanje normaha, česte bune i pljačke nižih slojeva i upadi stranih naroda u deltu Nila.
-
Od 200 do 100 godina nakon što su akađani osvojili Sumer, akadska država propada i ponovo se uzdižu Sumerani, koji nakon kratkog vremena nestaju zauvijek. U doba Sumerske renesanse nastao je i poznati Ep o Gilgamešu.
-
Srednju državu osniva faraon Mentuhotep II. Za vrijeme Srednje države vladar Sesostris III. širi državu, centralizira Egipat i jača gospodarstvo.
-
Nastanak države Asirije u sjevernoj Mezopotamiji s sjedištem u gradu Ašuru oko 2000 g.pr.Kr. U početku je slaba, no kasnije zahvaljujući vojnoj moći i ratničkoj nemilosrdnosti (etničko čišćenje) u 14. st.pr.Kr. se počinje širiti.
-
Amorićani osnivaju babilonsku državu s sjedištem u gradu Babilonu oko 1800 g.pr.Kr. Najpoznatiji i najmoćniji vladar Stare babilonske države je Hamurabi, koji je poznat po svom zakoniku "Hamurabijev zakonik".
-
Raspadom Srednje egipatske države počinje Drugo međurazdoblje nakon smrti Seostrisa III. te država ponovo slabi.
-
Nakon smrti faraon Seostrisa III. država znatno slabi i od 1786. do 1552. g.pr.Kr. u Egiptu nastaje nova kriza koja označava novo prijelazno razdoblje. U to vrijeme u Egipat upadaju mnogi strani narodi od kojih su najveći uspijeh ostvarili Hiksi.
-
U 17. st.pr.Kr. Hiksi prodiru u Egipat i preuzimaju vlast, donose nova oružja (bojna kola i broncu) koja su Egiptu do tada nepoznata. Također, grade svoju prijestolnicu u delti Nila Avaris.
-
Nakon kraja drugog međurazdoblja 1552. g.pr.Kr. i odlaska Hiksa s prostora Egipta nastaje Nova egipatska država čiji je osnivač bio faraon Amonzis I. Za vrijeme Nove države Egipa znatno vojno jača te za vladavine faraona Tutmozisa III. Egipat se proteže od Nubije do Eufrata, te iz velike površine države dostiže veliki novčani prihod koji još dodatno jača gospodarstvo.
-
Sredinom 16. st.pr.Kr. vladari Tebe pokreću oslobodilački rat protiv Hiksa. Nakon njihovog protjerivanja Egipat je uspostavio Novu državu koja će uz pomoć bojnih kola i ostalih ratnih sprava koje su Hiksi donijeli proširiti svoj teritorij na najveću dotad razinu.
-
Asirija u 14. st pr Kr. postaje moćna sila, počinje se širiti zbog asirske vojske koja je bila profesionalna i stalna (što je rijetkost za to vrijeme), te zbog okrutnosti asirskih vojnika(etničko čišćenje).
-
U 14. st.pr.Kr. faraon Amenofis IV. započinje vjersku reformu kojom nastoji Egipat pretvoriti u monoteističku državu.
-
Farao Ramzes II. počeo je vladati Egiptom u 13. st.pr.Kr., on je zadnji veliki egipatski vladar poznato po promicanju kulture, graduteljstvu i svojoj grobnici.
-
Od 11.st.pr.Kr. počinje tzv. "Kasno doba" i egipatska država slabi, gubi teritorij i dolazi pod vlast stranih naroda, te naposlijetku 30. g.pr.Kr. dolazi pod vlast Rima.
-
U 8. st. pr. Kr. asirski kralj Tiglatpilestar III. osvaja cijelu Mezopotamiju nakon početka širenja u 14. st.
-
U 7. st.pr.Kr. u vrijeme kralja Asurbanipala Asirija zauzima prostor Mezopotamije, Palestine i Egipta. Asurbanipal gradi prijestolnicu u gradu Ninivi te tamo utemeljuje bogatu biblioteku s oko 30 tisuća glinenih pločica koje su sadržavala dijela s cijelog bliskog istoka.
-
Česte bune naroda uzrokovane okruntom vladavinom su 610. g.pr.Kr. uzrokovale rušenje asirske države od strane Babilonaca i Medijaca.
-
U 6. st.pr.Kr. babilonska je država najveća za vrijeme kralja Nabukodonosora II. koji osvaja Mezopotamiju, Siriju i Palestinu.
-
Perzijska religija nastala u 6. st.pr.Kr., bila je službena monoteistička religija Perzije. Naučava dualizam tj. borbu između dobra i zla.
-
Sredinom 6. st.pr.Kr. za vrijeme vladavine kralja Kira II iz dinastije Ahmenida. Kir II. osvaja Mediju, Novobabilonsku državu i Malu Aziju, te oslobađa židove iz babilonskog ropstva.
-
Tokom uspona i širenja perzije, perzijski kralj Kir osvaja Babilon te oslobađa židove iz babilonskog ropstva.
-
Kirov nasljednik Kambiz II. osvjaja Egipat 525. g.pr.Kr.
-
Kserkso I. nastavlja neuspješno širenje Perzije u Europu i ratove s Grcima. Nakon njegove smrti Perzija počinje jako slabiti.
-
- g.pr.Kr. Aleksandar Veliki pobjeđuje Darija III. i osvaja Perziju, te zaustavlja njeno širenje.