-
Početak rata
Sarajevski atentat
Gavrilo Princip, član Mlade Bosne, ubio je nadvojvodu Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Atentat je bio povod za izbijanje rata, iako su uzroci dublji – rivalstva velikih sila, savezništva, militarizam, kolonijalne napetosti. -
Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji
Time se pokreće lanac objava ratova: Njemačka podržava Austro-Ugarsku, Rusija staje uz Srbiju, a ubrzo se uključuju i Francuska, Velika Britanija i druge sile. -
Zbivanja u Hrvatskoj
Hrvatski sabor nije zasjedao – monarhija je suspendirala njegovo djelovanje. Mnogi Hrvati regrutirani su u austro-ugarsku vojsku – oko 550.000 hrvatskih vojnika sudjelovalo je u ratu. -
Italija ulazi u rat
svibanj – Italija pristupa Antanti (savezu Velike Britanije, Francuske i Rusije) nakon Tajnog Londonskog ugovora – obećani su joj dijelovi Dalmacije i Istre (koji su tada bili u sastavu Austro-Ugarske).
Posljedica za Hrvatsku:
Strah od talijanskih teritorijalnih pretenzija raste, posebno u Dalmaciji. Pojačava se hrvatski nacionalni osjećaj i svijest o potrebi stvaranja jugoslavenske zajednice. -
Smrt cara Franje Josipa
Studeni – Umire Franjo Josip I., car Austro-Ugarske koji je vladao čak 68 godina. Nasljeđuje ga Karlo I., koji pokušava reformirati Monarhiju i zaustaviti rat. Na bojištima:
Bitke su krvave i bez odlučujućih pomaka. Posebno se ističe Bitka na Sommi – više od milijun žrtava. Hrvatski vojnici:
Bore se na raznim frontama – na Soči (protiv Italije), u Galiciji (protiv Rusije), te na Balkanu. Mnogi ginu, a u domovini vlada nestašica hrane i ratna cenzura. -
Rat se širi i mijenja
Februarska revolucija u Rusiji: car Nikolaj II. abdicira, dolazi privremena vlada. -
Oktobarska revolucija
Boljševici preuzimaju vlast, Rusija izlazi iz rata. -
SAD ulazi u rat
Zbog njemačkog neograničenog podmorničkog ratovanja i Zimmermannove depeše.