Prve civilizacije

Sumera - prvo pismo

3500 BCE

Sumerani su bili prvi narod koji je izumio pismo 3500. g.pr.Kr.
Slikovno pismo jedno je od najstarijih oblika zapisivanja. Čini ga niz jednostavnih slika koje označuju predmete, stvari, pojave i događaje.
Nakon slikovnog pisma nastalo je klinasto pismo, pojednostavljeno slikovno pismo.

Ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta

3200 BCE

Vladar Gornjeg Egipta - Menes, porazio je Donji Egipat te je tako ujedinio Egipat. Od tada Egiptom vladaju razne vladarske obitelji - dinastije (ukupno 31).
Najvažniji arheološki izvor o ujedinjenju Egipta je Narmerova paleta.

Stara Država Egipta

2800 BCE

Vladaju faraoni III. i IV. dinastije, čvrsta centralna vlast. Između 2800.g.pr.Kr. i 2400.g.pr.Kr. vladalo je razdoblje velike gospodarske i političke moći Egipta. U to vrijeme gradile su se piramide.
Najveći kopleks piramida je u Gizi, za Keopsa, Kefrena i Mikerina.

Akadska država

2300 BCE

Akadska država je bila prva semitska civilizacija. U doba Sargona Velikog osvojena čitava Mezoptamije i šire, sjedište je Akad.
Dinastije je vladala oko 150 godina.
Najpoznatiji arheološki pronalazak je Naramisanova stela, kameni spomenik s prikazom pobjeda Naram-Sina nad narodom Lulubi.

Prvo međurazdoblje

2200 BCE

Prvo međurazdoblje nastalo je između 2200.g.pr.Kr. i 2040.g.pr.Kr.
Stalna ratovanja zbog osobnih interesa pokrajinskih vladara.
Nil presušuje zbog klime.

Srednja država

2100 BCE

Od 2100. do 1650.g.p.n.e., vladaju faraoni XI. - XIII. dinastije.
Država jača, Teba je središte jačanja države.
Osvajački pohodi na Nubiju i Palestinu.
Nacionalni bog je Anom-Ra.

Obnova Sumera

2100 BCE

Nakon pada Akada rasla je moć sumeranskih gradova. Kralj Gudea vlada Lagušom, a "Gilgamešova braća" vladaju u Uru.

Ep o Gilgamešu

2000 BCE

Ep o Gilgamešu bio je o kralju koji je vladao sumerskim gradom-državom Urukom oko 2700. pr. Krista. Ep je nastao je oko 2000. pr. Krista. Napisan je na akadskom jeziku i sastoji se od 12 ploča.

Asirsko carstvo

1800 BCE

Nastanak države Asirije u sjevernoj Mezopotamiji s sjedištem u gradu Ašuru oko 1800 g.pr.Kr. U početku je slaba, no kasnije zahvaljujući vojnoj moći i ratničkoj nemilosrdnosti (etničko čišćenje) u 14. st.pr.Kr. se počinje širiti.

Satrobabilonsko carstvo

1800 BCE

Amorićani osnivaju babilonsku državu s sjedištem u gradu Babilonu oko 1800 g.pr.Kr. Najpoznatiji i najmoćniji vladar Stare babilonske države je Hamurabi, koji je poznat po svom zakoniku "Hamurabijev zakonik".

Hamurabijev zakonik

1792 BCE

Dao je u 18.st.pr.Kr. sastaviti babilonski vladar Hamurabi, sadrži 282 članak u kojima su izričito propisane kazne za pojedine zločine.

Drugo Međurazdoblje

1700 BCE

Nomadi koji su se zvali Hiksi su upali iz istoka u Egipat te su preuzeli vlast. Oni donose nova oružja poput bojnih kola (i konji) te donose broncu. Oni također grade novu prijestolnicu u delti Nila koja se zove Avaris. Vladaju oko 150. godina.

Novo egipatsko carstvo

1600 BCE

Nakon kraja drugog međurazdoblja i odlaska Hiksa s prostora Egipta nastaje Nova egipatska država čiji je osnivač bio faraon Amonzis I. Za vrijeme Nove države Egipa znatno vojno jača te za vladavine faraona Tutmozisa III. Egipat se proteže od Nubije do Eufrata, te iz velike površine države dostiže veliki novčani prihod koji još dodatno jača gospodarstvo.

Vladarica Hatšepsut

1460 BCE

Vladarica Hatšepsut je uz Tutomozisa III. i Ramzesa II. bila najvažniji vladar 18. dinastije.
Vladarica Hatšepsut gradila je veliki hram u Deir el Bahriju, poduzela je trgovačku ekspediciju u Punt.
Uvela je brak između brače i sestara.

Amenofis IV.

1400 BCE

U 14. st.pr.Kr. faraon Amenofis IV. započinje vjersku reformu kojom nastoji Egipat pretvoriti u monoteističku državu.

Ramzes II.

1300 BCE

Vladar XIX. dinsatije, supruga Nefertani. Osvaja Nibiju na jugu, Siriju i LIbiju. Ratuje s Hetitima, bitka kod Kadeša (1296.g.pr.Kr). U njegovu doba izgrađuju se velike građevine, Abu Simbel, Luxor itd.

Širenje asirske države

800 BCE

U 8. st. pr. Kr. asirski kralj Tiglatpilestar III. osvaja cijelu Mezopotamiju nakon početka širenja u 14. st.

Vrhunac Asirije

700 BCE

U 7. st.pr.Kr. u vrijeme kralja Asurbanipala Asirija zauzima prostor Mezopotamije, Palestine i Egipta. Asurbanipal gradi prijestolnicu u gradu Ninivi te tamo utemeljuje bogatu biblioteku s oko 30 tisuća glinenih pločica koje su sadržavala dijela s cijelog bliskog istoka.

Novobabilonsko carstvo

612 BCE

U 6. st.pr.Kr. babilonska je država najveća za vrijeme kralja Nabukodonosora II. koji osvaja Mezopotamiju, Siriju i Palestinu.

Zoroastrizam

600 BCE

Perzijska religija nastala u 6. st.pr.Kr., bila je službena monoteistička religija Perzije. Naučava dualizam tj. borbu između dobra i zla.

Uspon Perzije

550 BCE

Sredinom 6. st.pr.Kr. za vrijeme vladavine kralja Kira II iz dinastije Ahmenida. Kir II. osvaja Mediju, Novobabilonsku državu i Malu Aziju, te oslobađa židove iz babilonskog ropstva.

Behistunski natpis

510 BCE

Natpis je dao uklesati perzijski kralj Darije I. u čast pobjede nad protivnicima, a pisan je klinovim pismom na tri jezika (staroperzijskom, elamskom i babilonskom), opisujući događaje iz prvoga perioda Darijeva vladanja.
Pomogao u dešifriranju klinastog pisma.

Darije I. Valiki

500 BCE

Darije I. bio je nasljednik Kambiza II. Širio je vlast Perzijanaca u Europu. Time je stvoreno prvo carstvo koje se prostiralo na tri kontinenta. Perzijanci su državu podijelili na pokrajine, zvane satrapije.
Vodio grčko-perzijske ratove.
Darije I. gradio je ceste, organizirao je prvu poštansku službu te je uveo zlatni novac - darik.

Helenističko doba

332 BCE

332.g.pr.n.e. Aleksandar Makedonski oslobađa Egipat od perzijske strahovlade. Posljednja egipatska vladarica Kleopatra predala Egipat Rimljanima (rimska provincija).