Povijesni razvoj računala (Kaja, Amidžić, 1.e)

Timeline created by Kaja amidžić
  • Logaritamsko računalo

    Logaritamsko računalo
    Logaritamsko računalo, poznato kao i Napierove kosti, je sprava kojom su se izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Njegova svrha je bila da olakša i ubrza izvođenje računskih operacija. Izumio ga je škotski matematičar John Napier 1614. godine. Ovaj izum je Napier opisao u knjizi Rabdologija 1617. godine. Napier nije uspio doživjeti izdanje svoje knjige.
  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je mehanički stroj koji je mogao oduzimati i zbarajati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal (1623.-1662.) 1642. godine. Stroj je trebao pomoći njegovu ocu koji je radio kao poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Njemački filozof i matematičar Gottfried Wilhelm Leibniz (1646. – 1716.) je dizajnirao 1671. i 1973. godine izradio stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala.
  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Engleski izumitelj Chaeles Babbage (1792. – 1871.) je 1822. godine izradio nacrt stroja namijenjenog računanju logaritama u logaritamskim tablicama, pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. To je bio vrlo složen i skup projekt. Stroj nikad nije bio dovršen. Ograničenje je opet bila tehnologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisli ali i financije, budući da je vlada nakon 15 godina prestala financijski pomagati njegov projekt.
  • Analitički stroj

    Analitički stroj
  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
  • Z3

    Z3
    Konrad Zuse (1910.-1995.), njemački inženjer, izumitelj i računalni početnik, izradio je prvo programibilno digitalno računalo Z3 1942. godine. Sastojalo se od 2.000 releja, a izvodilo je 22 bitne riječi 5-10 Hz. Programski kod se nalazio na bušenom filmu. Originalni Z3 je uništen u savezničkom bombardiranju Berlina tijekom 1943. godine. Repliku je Zuse izgradio 60-tih godina. Često ga se naziva "izumiteljem računala".
  • Mark1

    Mark1
  • ENIAC

    ENIAC
    Pojavom elektronike, izgrađen je ENIAC (engl. Electronic Numerical Integrator And Calculator). Stroj koji smatramo 1. elektroničkim računalo. Završilo je doba mehaničkih i elektromehaničkih strojeva.
    Izumitelji ENIAC-a su istraživači John Mauchly i John Presper Eckert, a ENIAC je dovršen i predstavljen javnosti 1946. godine. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima (čak 18 000 njih), težilo je 30 tona i trošilo je tako puno električne energije da je grad Philadelphia ostajao u mraku.
  • Period: to

    1. generacija

    Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    Universal Automatic Computer (UNIVAC) je drugo komercijalno računalo proizvedeno 1951.godine. Napravili su ga J. Presper Eckert i John Mauchly. Također, su napravili ENIAC-a. Računalo je bilo prvo američko računalo namijenjeno u administrativne i poslovne svrhe. UNIVAC je koristio magnetske trake i bio konkurent IBM-u s bušenim karticama. Stoga, izrađuju UNIVAC Card to Tape converter i UNIVAC Tape to Card converter za lakši prijenos podataka.
  • Period: to

    2. generacija

    Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila između 1959. i 1963. Ova je generacija računala koristila tranzistore za izradu kao osnovnu tvornu jedinicu.
  • Period: to

    3. generacija

    Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1964. i 1970. Treća generacija računala koristila su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
  • Period: to

    4. generacija

    Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1979. godine do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
  • Period: to

    5. generacija

    Peta generacija računala je još uvijek u razvoju. Bazira se na masivnom paralelnom procesiranju i umjetnoj inteligenciji. Računalo će biti sposobno odlučivati šta je najbolje u tom trenutku i sam raditi neke stvari. U principu, zadatak znanstvenicima i izumiteljima je da u budućnosti podare računalu mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti imaju sposobnost odlučivanja, ali ne u potpunosti.