-
logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo, sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje. -
Pascalina
Francuski filozof i matematičar, Blaise Pascal, izradio je mehanički stroj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Stroj je trebao pomoći njegovom ocu koji je radio kao poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. Stroj je dobio naziv Pascalina. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Wilhelm Leibniz, njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat. Izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala. -
diferencijalni stroj
Engleski izumitelj, Charles Babbage, izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. Babbage je taj stroj nazvao diferencijalni stroj. To je bio vrlo složen i skup projekt, ali stroj nažalost nikad nije bio dovršen. -
analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala. -
sortirni stroj
Herman Hollerith izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. -
Z3
Z3 je bilo njemačko elektromehaničko računalo koje je konstruirao Konrad Zuse 1935. godine, a dovršeno 1941. godine. Bilo je to prvo radno, potpuno automatizirano digitalno računalo na svijetu. -
Mark1
Harvard Mark I službeno ime IBM Automatic Sequence Controlled Calculator, Sveučilište u Harvardu, i bilo je prvi veći automatsko digitalno računalo u SAD. Mnogi su smatrali da je prvi univerzalni kalkulator. -
ENIAC
ENIAC, prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Zauzimao je prostor od oko 140 m², imao je masu oko 30 tona, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. Programiralo se vanjskim slogovima utikača. Kapacitet radne memorije bio je 1 kB, uz brzinu računanja oko 5000 zbrajanja u sekundi. -
Period: to
1. generacija računala
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
Period: to
1. generacija računala
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila između 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
Period: to
2. generacija računala
- generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. Isto tako povećana je pouzdanost stroja, jer su se tranzistori manje kvarili nego elektronske cijevi.
-
Period: to
2. generacija računala
- generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. Isto tako povećana je pouzdanost stroja, jer su se tranzistori manje kvarili nego elektronske cijevi.
-
Period: to
3. generacija računala
Treća generacija računala se temelji na intergriranim krugovima poznatim i kao "chip" ili "microchip" koji se rade na silicijske pločice.
Računala imaju operacijske sustave, koriste se i viši programski jezici. -
Period: to
3. generacija računala
Treća generacija računala se temelji na intergriranim krugovima poznatim i kao "chip" ili "microchip" koji se rade na silicijske pločice. Računala imaju operacijske sustave, koriste se i viši programski jezici. -
Period: to
4. generacija računala
- generacija računala zanačajna je po tome da se tjekom nje razvijaju mikroprocesri (cijela procesorska jedinica računala na jednoj silicijskoj pločici) i mikroračunala (računalo s mikroprocesorom). Mikroprocesor može sadržavati i nekoliko stotina milijuna tranzistora – milijuni operacija u sekundi Prvi mikroprocesor napravljene je 1971. Intel 4004. Niska cijena, male dimenzije, velike mogućnosti, a široka primjena u svim područjima. Pojavljuju se i prva osobna računala (Apple,1977; IBM, 1981).
-
Period: to
4. generacija računala
Dolazi do razvoja mikroprocesora (cijela procesorska jedinica računala na jednoj silicijskoj pločici) i mikroračunala (računalo s mikroprocesorom). Mikroprocesor može sadržavati i nekoliko stotina milijuna tranzistora – milijuni operacija u sekundi. Prvi mikroprocesor napravljene je 1971. Intel 4004 (ista učinkovitost kao i Eniac)
Niska cijena, male dimenzije, velike mogućnosti à široka primjena u svim područjima. Pojava osobnih računala (Apple, 1977; IBM, 1981) -
Period: to
5. generacija računala
Godine 1980. javlja se i novi pristup arhitekturi računala, nazvan RISC, koji se za razliku od tradicionalnog pristupa arhitekturi CISC, temelji na jednostavnoj, ali bržoj izvedbi procesora.
Procesori koji izvršavaju istodobno veći broj instrukcija, povećani koncept pričuvne memorije, procesori za multimedijsku primjenu. -
UNIVAC
UNIVAC I bio je prvi elektronički digitalni računalni dizajn opće namjene za poslovne programe robota proizveden u Sjedinjenim Državama. Dizajnirali su ga uglavnom J. Presper Eckert i John Mauchly, izumitelji ENIAC-a.
