-
Preporuka Međunarodnog bibliografskog instituta da svaka zemlja organizira informacijsku službu
-
prva okupljanja hrvatskih knjižničara u Hrvatskom bibliotekarskom društvu
Informacijska se služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno
razvijati, tek iza Drugog svjetskog rata. -
Pokrenut prvi stručni časopis Vjesnik bibliotekara Hrvatske
uspostavom bi se centralnog kataloga u NSB, po uzoru na njemački centralni katalog u Berlinu, “sam od sebe razvio i ured za davanje podataka i obavijesti o knjigama”, Matko Rojnić, VBH 1 (1950) -
Informacijska usluga u Gradskoj knjižnici u Zagrebu
prvi „bibliotekar-pedagog“ da bi „rukovodio kulturno-prosvjetnim radom i provodio agitaciju i zdravu propagandu“
prvi „pionirski“ odjel (dječji odjel)
knjižničari koji pretežno rade s korisnicima – informatori -
Prvi zakon o bibliotekama
Narodne novine /49/1960) -
Savjetovanje bibliotekara i knjižničara u Zagrebu
upozorava se na pozitivna iskustva gradskih knjižnica u Zagrebu i Rijeci, posebno u pogledu otvorenog pristupa građi
prvi referat na temu Knjižnica kao centar za informacije - podaci i o stanju informacijske službe u hrvatskim narodnim knjižnicama -
Virtualna referentna služba elektroničkom poštom
-
Virtualne referentne službe mrežnim obrascima
-
Referentna služba chat, instant poruke, blog, društvene mreže
-
IFLA, Standing Committee on Reference Work – počinje raditi na smjernicama za digitalnu informacijsku službu
-
IFLA Digital Reference Guidelines