-
-
Informacijska se služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno
razvijati, tek iza Drugog svjetskog rata. -
uspostavom bi se centralnog kataloga u NSB, po uzoru na njemački centralni katalog u Berlinu, “sam od sebe razvio i ured za davanje podataka i obavijesti o knjigama”, Matko Rojnić, VBH 1 (1950)
-
prvi „bibliotekar-pedagog“ da bi „rukovodio kulturno-prosvjetnim radom i provodio agitaciju i zdravu propagandu“
prvi „pionirski“ odjel (dječji odjel)
knjižničari koji pretežno rade s korisnicima – informatori -
Narodne novine /49/1960)
-
upozorava se na pozitivna iskustva gradskih knjižnica u Zagrebu i Rijeci, posebno u pogledu otvorenog pristupa građi
prvi referat na temu Knjižnica kao centar za informacije - podaci i o stanju informacijske službe u hrvatskim narodnim knjižnicama -
-
-
-
-