Povijesni razvoj računala (Lea Vlačina, 1.d)

Timeline created by Lea Vlačina
  • Logaritamsko računalo

    Logaritamsko računalo
    Logaritamsko računalo (logaritmar ili šiber), sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. Škotski matematičar John Napier je u 16. stoljeću izumio logaritme.
  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je mehanički stroj koji se sastoji od zupčanika. Mogao je zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1623.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala.
  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Charles Babbage 1820. izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. Babbage je taj stroj nazvao diferencijalni stroj. To je bio vrlo složen i skup projekt, ali stroj nikad nije bio dovršen.
  • Analitički stroj

    Analitički stroj
    Analitički stroj, Charles Babbage je osmislio 1834. godine. Analitički stroj imao je sve elemente suvremenog računala: programibilan, rabio je binarni brojevni sustav, ulazno – izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu podataka, središnja jedinica za obradu podatak i programski jezik. Bio je vrlo složene konstrukcije (više od 50000 dijelova) pa ga Babbage nije završio. Dovršili su ga Sheutz i Wiberg 1863. godine. Analitički stroj smatra se mehaničkom pretečom današnjih računala.
  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    Herman Hollerith je 1884. kreirao stroj za razvrstavanje bušenih kartica: sortirni stroj. Taj stroj je prvi moderni stroj za obradu podataka. Kreiran je za potrebe popisa stanovništva 1890. godine. Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice. Bušene kartice su papirne kartice na kojima se podaci zapisuju s pomoću rupica tako da položaj rupice određuje podatak. Upotrebljavale su se sve do polovice 20. stoljeća
  • Z3

    Z3
    Njemački znanstvenik Konrad Zuse izrađuje Z3, prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre. Temeljni element ovih računala bili su elektromagnetski releji. Zuse je tada poznavao mogućnosti elektronskih cijevi, ali se zbog nepouzdanosti odlučio za releje. Z3 bio je prvi potpuno automatski programibilni stroj za računanje koji je upotrebljavao i binarni brojevni sustav.
  • Mark1

    Mark1
    Godine 1943. Howard Aiken napravio je računalo MARK I (prvi stroj koji je mogao riješiti dugačke popise matematičkih problema). MARK I korišten je do 1959. u američkoj mornarici. Smatra se prvim digitalnim elektromehaničkim računalom (releji). Računalo je bilo 16 m dugo, 2,4 m visoko, teško oko 4,5 tona.Koristilo je oko 800 km žica, 3.500 releja s 35.000 kontakata. U radu je koristilo bušene kartice. Za jedno zbrajanje trebala mu je 1 sekunda, za dijeljenje 15 sekundi.
  • ENIAC

    ENIAC
    ENIAC je 1945. izgradila istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly, dok je matematičke zamisli dao J. von Neumann. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku. Zauzimao je prostor od oko 140 m², imao je masu oko 30 tona, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. Programiralo se vanjskim slogovima utikača i preklopnika, a ulazno-izlazna jedinica sastojala se od IBM-ovih čitača i bušača kartica.
  • Period: to

    1. generacija računala

    Temeljni elementi u izgradnji: elektronske cijevi (uloga sklopke), velike dimenzije računala, troše puno energije, nepouzdana, jako se zagrijavaju, dugotrajno i složeno programiranje (strojni jezik i assembleru), ulazni mediji: bušene kartice i papirnata vrpca. Osim ENIAC-a najpoznatiji predstavnik prve generacije računala je UNIVAC 1.Karakteristike su mu: 5200 elektroničkih cijevi, 13 tona, 125 kW, ukupno 46 UNIVAC računala, cijena više od milijun dolara, assembler i strojni jezik.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    Dana 31. ožujka 1951. obilježena je prva prodaja upotrebljivog elektroničkog računala u povijesti. Bio je to znameniti UNIVAC koji je prodan američkom Uredu za popis stanovništva. Sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. UNIVAC je postao slavan kad je 1952. predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora. Proizvodila ga je kompanija Remington Rand.
  • Period: to

    2. generacija računala

    Temeljni elementi – tranzistori (kreirani 1947), postaju manja, pouzdanija, rade brže, troše manje energije, veći kapacitet memorije. Ulazni mediji: magnetski diskovi i magnetske vrpce i još uvijek bušene kartice i bušena vrpca. Razvoj simboličkih programskih jezika (Assembler, COBOL, Fortran). Tranzistori su omogućili minijaturizaciju, smanjenje potrošnje energije, povećanje pouzdanosti i veliko smanjenje cijene elektroničkih uređaja.
  • Period: to

    3. generacija računala

    Temeljni elementi: integrirani sklopovi – čipovi (IC) kreirani 1959. Integrirani krug: niz tranzistora i veznih elemenata povezanih na poluvodiču. Računala su manja, troše manje energije, povećava se brzina obrade, veći su kapaciteti memorija, višeprogramski način rada, operacijski sustav, posluživanje više korisnika. Integrirani krug je komponenta koja na jednoj pločici poluvodiča ima smješteno više elemenata, uglavnom tranzistora i veznih elemenata.
  • Period: to

    4. generacija računala

    Temeljni elementi: visokointegrirani krugovi (LSI) i vrlo visoko integrirani krugovi (VLSI) – čipovi, dolazi do razvoja mikroprocesora i mikroračunala. Mikroprocesor može sadržavati i nekoliko stotina milijuna tranzistora – milijuni operacija u sekundi. Prvi mikroprocesor napravljene je 1971. Intel 4004 (ista učinkovitost kao i Eniac). Niska cijena, male dimenzije, velike mogućnosti, a široka primjena u svim područjima. Pojava osobnih računala (Apple, 1977; IBM, 1981).
  • Period: to

    5. generacija računala

    Umjetna inteligencija – oponašanje ljudskih misaonih i fizičkih postupaka. Robotika – reprogramabilne naprave za obavljanje fizičkih poslova. Ekspertni sustavi – računalni paket koji zamjenjuje eksperta u nekom području ljudskog znanja. Virtualna stvarnost – simulira alternativnu realnost u odnosu na stvarni fizički svijet oko nas. Prepoznavanje glasa. Prirodni jezici. Neuralna računala (neurocomputers) – pokušava simulirati funkcioniranje čovjekovog mozga. Povezivanjenje u mreže itd.