Povijesni razvoj računala (Mihaela Marić, 1.e)

  • Period: 100 BCE to

    Mehanički strojevi za računanje

    U konstruiranju mehaničkih strojeva za računanje pomoglo je načelo rada mehaničkih satova i njihova izrada. Mehanički računski strojevi koji su radili na tom načelu rabili su sve do četrdesetih godina XX. stoljeća kad su se počeli izrađivati elektromehanički i elektronski strojevi za računanje.
    Nakon izuma abaka ništa se u svijetu računala nije događalo sve do XV. stoljeća kad je Leonardo da Vici skicirao ideju za mehanički stroj za računanje.
  • Period: 100 BCE to

    Mehaniči stroj za računanje

    U konstruiranju mehaničkih strojeva za računanje pomoglo je načelo rada mehaničkih satova i njihova izrada. Mehanički računski strojevi koji su radili na tom načelu rabili su sve do četrdesetih godina XX. stoljeća kad su se počeli izrađivati elektromehanički i elektronski strojevi za računanje.
    Nakon izuma abaka ništa se u svijetu računala nije događalo sve do XV. stoljeća kad je Leonardo da Vici skicirao ideju za mehanički stroj za računanje.
  • Period: 100 BCE to

    Mehanički strojevi za računanje

    U konstruiranju mehaničkih strojeva za računanje pomoglo je načelo rada mehaničkih satova i njihova izrada. Mehanički računski strojevi koji su radili na tom načelu rabili su sve do četrdesetih godina XX. stoljeća kad su se počeli izrađivati elektromehanički i elektronski strojevi za računanje.
    Nakon izuma abaka ništa se u svijetu računala nije događalo sve do XV. stoljeća kad je Leonardo da Vici skicirao ideju za mehanički stroj za računanje.
  • Period: 100 BCE to

    Mehanički strojevi za računanje

    U konstruiranju mehaničkih strojeva za računanje pomoglo je načelo rada mehaničkih satova i njihova izrada. Mehanički računski strojevi koji su radili na tom načelu rabili su sve do četrdesetih godina XX. stoljeća kad su se počeli izrađivati elektromehanički i elektronski strojevi za računanje.
    Nakon izuma abaka ništa se u svijetu računala nije događalo sve do XV. stoljeća kad je Leonardo da Vici skicirao ideju za mehanički stroj za računanje.
  • Period: 100 BCE to

    Mehanički strojevi za računanje

    U konstruiranju mehaničkih strojeva za računanje pomoglo je načelo rada mehaničkih satova i njihova izrada. Mehanički računski strojevi koji su radili na tom načelu rabili su sve do četrdesetih godina XX. stoljeća kad su se počeli izrađivati elektromehanički i elektronski strojevi za računanje.
    Nakon izuma abaka ništa se u svijetu računala nije događalo sve do XV. stoljeća kad je Leonardo da Vici skicirao ideju za mehanički stroj za računanje.
  • Period: 100 BCE to

    Mehanički strojevi za računanje

    U konstruiranju mehaničkih strojeva za računanje pomoglo je načelo rada mehaničkih satova i njihova izrada. Mehanički računski strojevi koji su radili na tom načelu rabili su sve do četrdesetih godina XX. stoljeća kad su se počeli izrađivati elektromehanički i elektronski strojevi za računanje.
    Nakon izuma abaka ništa se u svijetu računala nije događalo sve do XV. stoljeća kad je Leonardo da Vici skicirao ideju za mehanički stroj za računanje.
  • Logaritamsko računalo

    Logaritamsko računalo
    Logaritamsko računalo je kombinacija matematike (logaritamske skale) i mehanike (pomicanje letvica sa skalama). Sastoji se od nepomičnoga dijela (štapa) i pomičnoga jezika te prozirne pločice s crtom koja služi za namještanje brojeva i očitavanje rezultata. Na štapu i jeziku označene su logaritamske skale pomoću kojih se mogu obavljati sve računske operacije, osim zbrajanja i oduzimanja. Na skalama su označeni brojevi, a odmjereni njihovi logaritmi.
  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je mehanički stroj koji može obavljati zbrajanje i oduzimanje nazvan PASCALINA. Stoj je imao nazupčene kotače koji su omogućavali automatsko zbrajanje i oduzimanje, slično modernom uređaju u automobilu koji bilježi prijeđene kilometre. Pascalov stroj za računanje je radio tako što su se brojevi unosili okretanjem kotačića povezanih zupčanicima. Zupčanici, njih 6,7 ili 10, pomicali su brojčanik te se na nizu prozorčića ispisivao rezultat.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Gottfried Wilhelm von Leibnitz - njemački filozof i matematičar razvio je računalo koje je zbrajalo,oduzimalo,množilo,dijelilo i vadilo drugi korijen. Imao je dva osnovna elementa: skup zupčanika za zbrajanja slično Pascalovom stroju i pokrete valjke koji su slijedili decimalna mjesta prilikom množenja.
  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Charles Babbage je prvi stroj nazvao diferencijalni. Skup metalnih pločica na izlazu iz stroja trebao je omogućiti tiskanje rezultata na papiru. Zbog složenosti stroj nikada nije završen
  • Analitički stroj

    Analitički stroj
    Babbage je izradio nacrt novog stroja za računanje i nazvao ga analitički stroj. Iako je trebao biti izrađen od osovina, zupčanika i sl. dijelova, načelo njegova rada slično je današnjem računalu.
  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    HERMAN HOLLERHT - svojim strojem za sortiranje rješava problem popisa stanovništva SAD-a. Skratio je vrijeme obrade podataka s 3 godine na 2 tjedna!!!. Koristi se bušenim karticama. Njegova tvrtka se razvija i postaje 1914. osnivačem danas poznate tvrtke IBM.
  • Z3

    Z3
    KONRAD ZUSE razvija relejno računalo Z3 koristeći se binarnom aritmetikom.
  • Period: to

    Elektronička računala

    Osim izuma električne energije, konstrukciji prvog elektoničkog računala prethodio je i izum elektronske cijevi. Elektonska cijev služila je za pojačanje, usmjeravanje i zaustavljanje električnih signala kako bi se u računalu mogle izvršavati složene računske operacije.