Povijesni razvoj računala (Laura Wintersteiger, 1.c)

Timeline created by LauwaWinter
  • Logaritamsko računalo

    Logaritamsko računalo
    Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi.
  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blase Pascal 1642. godine, koji tada još nije imao niti 19 godina. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je stroj sličan Pascalinu koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Ni ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima.
  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Engleski izumitelj Charles Babbage 1822. izrađuje nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritama u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Stroj nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća. Godine 1991. Znanstveni muzej u Londonu je rekonstruirao diferencijalni stroj na temelju nacrta.
  • Analitički stroj

    Analitički stroj
    Babbage 1833. stvara analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje. Ovaj stroj, makar nije u potpunosti realiziran po Babbagovom planu, smatra se po ideji prvim modelom računala sličnom današnjim.
  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    Američki statističar Herman Hollerith konstruirao je električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica (koje su se koristile za pohranu podataka), koje su 1890. bile upotrijebljene pri obračunu poreza. Izum je nazvan sortirnim stojem. Pokrenuta je komercijalna proizvodnja Hermanovog proizvoda.
  • Z3

    Z3
    Konard Zuse godine 1938. izrađuje računalo Z1. Kasnije izrađuje Z2. Godine 1942. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. Iduće godine je nastala nadograđena inačica stroja Z4.
  • Mark1

    Mark1
    Howard Aiken 1943. uz financijsku pomoć IBM izrađuje prvo elektromehaničko računalo MARK I. Računalo je težilo oko 5 tona.
  • ENIAC

    ENIAC
    Pojavom elektronike nastaje ENIAC koji se smatra prvim elektroničkim računalom. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima te je moglo rješavati različite zadatke. Mana računala je da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao u mraku. Računalo je također imalo malu memoriju i nije bilo programibilno (nije se moglo promijeniti opcije rada računala).
  • Period: to

    1. generacija

    Temeljni element za pokretanje računala prve generacije su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). Računala su ogromna, troše mnogo energije te su složena za rad.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. UNIVAC je kratica za UNIVersal Automatic Computer, a proizvodila ga je kompanija Remington Rand, nekadašnji proizvođač oružja i pisaćih strojeva.
  • Period: to

    2. generacija

    Druga generacija računalnih sustava se temelji na tranzistorima. Za pohranu podatak koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja.
  • Period: to

    3. generacija

    U trećoj generaciji se koristilo više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Predstavnik ove generacije računala je IBM 360. Računala postaju manja, jeftinija za proizvesti te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa.
  • Period: to

    4. generacija

    U ovoj generaciji nastaju čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavo novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima.
  • Period: to

    5. generacija

    Generacija računala koja i danas traje. Dolazi do sve veće primjene osobnih računala jer računala postaju jeftinija, lakša za korištenje. Nastaju prijenosna računala. Razvijaju se računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje.