-
Nakon osnutka Banovine Hrvatske 1939. hrvatski knjižničari su osnovali Hrvatsko bibliotekarsko društvo, na čije je čelo postavljen Matko Rojnić. Dolazi do prvih okupljanja hrvatskih knjižničara, no zbog ratnih događanja ono prestaje s radom. To je jedan od razloga zašto se informacijska služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno razvijati, tek iza Drugog svjetskog rata.
Slika prikazuje logo HKD. -
INDOK odjel ima dugu i bogatu tradiciju još od 1946. godine, kada je osnovana knjižnica tadašnjeg poduzeća „Rade Končar“. Osnivanjem Elektrotehničkog instituta 1961. godine (danas KONČAR - Institut za elektrotehniku), INDOK odjel djeluje u okviru Instituta te nastoji biti kvalitetna podrška u znanstveno istraživačkom radu suradnika Instituta i ostalih korisnika
Slika prikazuje poduzeće "Rade Končar" -
Mjesečni bilten prinova, od 1958.
Poučavanje korisnika u okviru studija za medicinske sestre
Slika prikazuje Knjižnicu škole narodnog zdravlja Andrija Štamp -
Pojavljuje se: prvi „bibliotekar-pedagog“ da bi „rukovodio kulturno-prosvjetnim radom i provodio agitaciju i zdravu propagandu“, prvi „pionirski“ odjel (dječji odjel) i knjižničari koji pretežno rade s korisnicima – informatori.
Slika: Razglednica na kojoj je prikazana Gradska knjižnica 1950-ih -
Od 1958. god. - “informativna srijeda” - redoviti tjedni sastanci zagrebačkih bibliotekara-informatora
1960-ih – “informativni dječji utorak” za narodne i školske knjižničare
Slika prikazuje knjižnicu "Medvešćak" -
- VBH, Janko Živković u članku “Priručna djela u knjižnicama” utvrđuje tri vrste obavijesti koje knjižnica treba dati korisnicima: a) stvarne obavijesti (o činjeničnim podacima) b) bibliografske obavijesti (upotpunjavanje ili provjeravanje bibliografskih podataka, popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora) c) bibliotečne obavijesti (upućivanje korisnika gdje će naći koju službu u knjižnici, kako doći do knjiga ili časopisa, itd.) Slika prikazuje naslovnu stranicu časopisa VBH
