Važni događaji iz razdoblja Rimske Republike

Rimska Republika

509 BCE

Rim kao grad i država uspijeva zavladati cijelim Apeninskim poluotokom, Sredozemljem, dijelovima Azije i sjevernom Afrikom. Vlast u državi preuzima Senat, patricijsko vijeće staraca koji svake godine primaju nova dva konzula

Zakonik dvanaest ploča

451 BCE

Zakonik je bio objavljen na rimskom forumu na 12 ploča. Bio je prvi zakonik u kojem su bila zapisana rimska prava. Tekst zakonika nije sačuvan u cjelosti. Sadrži pravila i zakone iz raznih područja: obiteljskog prava, sudskog postupka, tutorstva, prava vlasništva, pravnih poslova i sakralnog prava.

Punski ratovi

264 BCE

Punski ratovi trajali su od 264.g.pr.Kr.- 146.g.pr.Kr. Vodila su se 3 rata između Rima i Kartage za prevlast na Sredozemlju.

Reforme braće Grakho

133 BCE

Tiberije Grakho je kao pučki tribun 133.g. pr .Kr. u Senatu zatražio podjelu državne zemlje proleterima. Prijedlog je bio prihvaćen i zemlja je podijeljena sirotinji. Ovaj razvoj događaja nije išao u korist bogatim građanima. Idejom o promjeni stanja u Rimu nastavio se baviti njegov brat Gaj Grakho. On je pak predložio zakone o osnivanju kolonija za siromašne, no bogati su izrazili neslaganje. Gaj je bio optužen, 121.g. pr. Kr. i izgubio položaj pučkog tribuna.

Prvi građanski rat

88 BCE

Prvi građanski rat trajao je od 88.-82.g. pr. Kr. Povod ratu bio je imenovanje vojskovođe za odlazak u rat protiv kralja Mitridata VI. Senat je imenovao Sulu, ali pod pritiskom populara mijenja odluku i imenuje Gaja Marija. Sula s vojskom ulazi u Rim, protjeruje marijevce i odlazi u pontski rat. Nakon povratka u Rim uvodi diktaturu i obračunava se s marijevcima.

Katilinina urota

63 BCE

Katilina se isticao kao Sulin pristaša i okrutnošću u provođenju njegovih proskripcija. Kada je saznao da mu je onemogućena kandidatura za konzulat skovao je 65. g. pr. Kr. plan da se ubiju izabrani konzuli i da se sruši senatska vlast. Plan nije uspio, no to je bio samo početak urote, koja će se naposljetku proširit na cijelu Italiju. Glavni njegov protivnik bio je Ciceron. Katilina je pobjegao iz Rima i biva uništen sa svim svojim pristašama u bitci kraj Pistorije.

Prvi Trijumvirat

60 BCE

Prvi trijumvirat je naziv političkog saveza Gaja Julija Cezara, Marka Licinija Krasa i Gneja Pompeja Velikog, zvan i "savez trojice" . Njihov cilj bio je rušenje Republike i preuzimanje vlasti.

Drugi građanski rat

49 BCE

Drugi građanski rat trajao je od 49. g. pr. Kr.- 46. pr. Kr. Cezar prelazi Rubikon te time krši zakon jer vojska nije smjela stupiti na italsko tlo.

Cezarova diktatura

46 BCE

Njegove diktature su se provodile u razdoblju od 46. - 44. g. pr. Kr. On je bio doživotni diktator, imperator, konzul, doživotni tribun. Zvali su ga ocem domovine. Neke od njegovih reformi su: poticanje trgovine, provođenje kolonizacije i romanizacije, izgradnju Rima te mnoge druge. Nakon njegove smrti izbijaju nemiri u Rimu.

Smrt Gaja Julija Cezara

44 BCE

Najpoznatiji rimski vladar koji je brojnim vojnim uspjesima, znatno proširio utjecaj i vlast Rimskog Carstva. Pobjedivši Pompeja Velikog, uspio je zavladati kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine Senata i početak Carstva. Ubijen je u Atentatu.

Drugi trijumvirat

43 BCE

Drugi trijumvirat je također naziv za politički savez između Gaja Oktavijana, Marka Antonija i Marka Emilija Lepida, koji je sklopljen 26.11. 43.g. pr. Kr. Prvobitno je sklopljen na trajanje od pet godina, ali je zatim produžen na još pet godina pa je ukupno trajao od 43.-33.g. pr. Kr. Trijumviri su imali vrhovnu vlast u državi.