STARI ISTOK I GRČKA

Hijeroglifi

Period: 4000 BCE to 3000 BCE

Između 4000. i 3000. g. nastaju hijeroglifi, tj. staroegipatsko pismo. To je najpoznatije slikovno pismo u svijetu, a zahvaljujući tekstovima pisanima hijeroglifima, danas dobro poznajemo pradavnu egipatsku prošlost. (https://hr.wikipedia.org/wiki/Hijeroglifi#/media/Datoteka:Papyrus_Ani_curs_hiero.jpg) link slike

Izum kotača.

3500 BCE

Sredinom 4. tis. se pojavio prvi kotač na području Mezopotmije i Balkana. To je veoma važan izum za napredak čovječanstva prije svega na području putovanja, transporta i trgovine.

Sumerski izum pisma.

3500 BCE

U Mezopotamiji je izumljeno klinasto pismo. Sumerani su prvi pisali klinastim pismom, a od njih su ga preuzeli ostali narodi.

Ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta.

3000 BCE

S tim ujedinjenjem nastaje Stari Egipat koji je jedna od najznačajnijih civilizacija antičkog doba.

Egipćani su počeli koristiti kamen za izgradnju.

2700 BCE

Egipćani su počeli koristiti kamen za izgradnju velikih javnih objekata i grobnica vladara. Zahvaljuću tome imamo piramide.

Hamurabijev zakonik

Period: 1792 BCE to 1750 BCE

Babilonski kralj Hamurabi donosi tkz. Hamurabijev zakonik koji predstavlja najpoznatiji i najbolje sačuvani zakonik drevne Mezopotamije. To je najglasoviti zakonik naroda Staroga istoka.
(https://hr.wikipedia.org/wiki/Hamurabijeva_stela#/media/Datoteka:Milkau_Oberer_Teil_der_Stele_mit_dem_Text_von_Hammurapis_Gesetzescode_369-2.jpg) link slike

Novo kraljestvo.

Period: 1550 BCE to 1069 BCE

Novo kraljevstvo je vrhunac političke, kulturne i gospodarske moći starog Egipta pogotovo u vrijeme 18. dinastije (Hatšepsut, Tutmozis III. i Amenhotep IV. i 19. dinastija, Ramzes II.). (https://hr.wikipedia.org/wiki/Novo_egipatsko_kraljevstvo#/media/Datoteka:Egypt_1450_BC_hr.svg) link slike

Izraelci izlaze iz Egipta.

1235 BCE

Smatra se da je s tim događajem nastao izraelski narod iako njihova povijest započinje već u 19. st. pr. Kr. pojavom Abrahama.

Dolazak Asurbanipala II. na vlast u Asiriji.

669 BCE

Asurbanipal II. dolazi na vlast u Asiriji. U njegovo se vrijeme Asirija prostirala cijelom Mezopotamijom sve do Egipta koji je osvojen 667. g pr. Krista. U to je vrijeme Asirja bila najveće carstvo u dotadašnjoj povijest.

Kir II. dolazi na vlast u Perziji.

559 BCE

Na vlast u Perziji dolazi Kir II. koji osniva dinastiju Ahemenida koja vlada sve do osvajanja Aleksandra Velikog. Kir II. osvojio je Babilon, a njegovi nasljednici su poznati i moćni vladari Starog istoka, Darije I. i Kserkso I. .

Početak Grčko-perzijskih ratova.

492 BCE

Tada započinju Grčko-perzijski ratovi koji traju do 449 g. pr. Kr. u kojima su zahvaljući moćnoj mornarici konačni pobjednici bili Atenjani što Ateni donosi prevlast među grčkim polisima sklapanjem Delskog saveza.

Periklo

450 BCE

Sredinom 5. stoljeća pr. Kr. u Ateni uzdiže se Periklo u čije vrijeme demokracija doseže vrhunac. Iako nije bila potpuna, jer nisu svi imali politička prava. Periklova demokracija je bila temelj za razvoj demokracije uopće.

Peloponeski rat.

Period: 431 BCE to 404 BCE

1. g. pr. Kr. započinje Peloponeski rat koji traje do 404. g. pr. Kr. koji se vodio između Sparte i Atene. To je bila dugotrajna borba između moćne Atene na moru i Sparte na kopnu, velika borba za uspostavu demokracije, odnosno oligarhije u drugim grčkim polisima, i u konačnici to je rat koji je zahvatio cijelu Grčku. (https://bs.wikipedia.org/wiki/Peloponeski_rat#/media/Datoteka:Alliances_in_the_Pelopennesian_War,_431_B.C._1.JPG) link slike

Aleksandar Veliki osvaja Egipat.

332 BCE

S tim važnim događajem započinje helenističko razdoblje koje traje do 30. g. pr. Krista.

Početak dinastije Ptolemejevića.

306 BCE

Ptolomej preuzima vlast u Egiptu i s tim započinje vladavina dinastije Ptolemejevića.