-
Samuel Swett Green na konferenciji Američkog knjižničarskog društva predstavlja rad kojim je postavio temelje suvremene referentne službe u knjižnicama govoreći da knjižničari moraju biti u interakciji s korisnicima i odgovarati na njihova pitanja. (na fotografiji Samuel Swett Green) -
Postavljaju se dva dežurna knjižničara u prostor s javnim katalozima kako bi pomogli korisnicima u Columbia College (Na fotografiji knjižnjica Columbia College-a danas) -
Melvil Dewey osniva prvu knjižničarsku školu 5.1.1887. godine School of Library Economy, Columbia College, New York. Sljedeće tri godine knjižničarska škola imala je duboki utjecaj na knjižničarstvo u pogledu profesije, kao i na pojavu prvih tečajeva knjižničarstva. (Na fotografiji Melvil Dewey) -
U časopisu Library Journal pojam informacijska služba se pojavljuje kao posebna natuknica.
Na linku dostupan jedan primjerak spomenutog časopisa. -
Na svjetskom knjižničarskom kongresu u Chicagu se među ostalim stvarima vodila rasprava i o knjižnicama te se naglasila važnost rada s korisnicima.
-
Prvi put se počinje koristiti zaseban prostor za pružanje informacijsko-referalnih službi One se odnose na pružanje informacija i usmjeravanje pojedince prema odgovarajućim resursima ili uslugama, a glavni cilj jest povezati ljude s relevantnim i korisnim informacijama ili uslugama. (Na fotografiji prostor sa stolom namijenjen pružanju informacijsko-referalnih službi u javnoj knjižnici Pomone) -
Pojavljuje se prva informacijska služba u Kraljevskoj knjižnici u Berlinu, a zatim informacijska služba u Sveučilišnoj knjižnici u Berlinu. (Na fotografiji nekadašnji prostor Sveučilišne knjižnice u Berlinu) -
Međunarodni bibliografski institut u Bruxellesu, kojeg je osnovao Paul Otlet zajedno s Henriem La Fontaineom preporuča da svaka zemlja organizira informacijsku službu u svojoj središnjoj knjižnici.
-
Nakon osnutka Banovine Hrvatske 1939. hrvatski knjižničari su osnovali Hrvatsko bibliotekarsko društvo, na čije je čelo postavljen Matko Rojnić. Dolazi do prvih okupljanja hrvatskih knjižničara, no zbog ratnih događanja ono prestaje s radom. To je jedan od razloga zašto se informacijska služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno razvijati, tek iza Drugog svjetskog rata.
-
- započela je djelovati pod današnjim nazivom Knjižnica škole narodnog zdravlja Andrija Štampar. Od 1958. godine uvela je mjesečni bilten prinova i poučavanje korisnika u okviru studija za medicinske sestre.
-
Pokreće se prvi stručni časopis u Hrvatskoj.Časopis objavljuje znanstvene i stručne radove iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, vijesti i izvještaje o radu Hrvatskoga knjižničarskog društva te priloge iz relevantnog područja zakonodavstva. Svi znanstveni i stručni radovi prolaze postupak recenzije koji uključuje jednog do dva anonimna recenzenta, među kojima se prema prilikama pojavljuju i inozemni recenzenti. (Na fotografiji primjer naslovnice spomenutog časopisa) -
Osniva se knjižnica Instituta Ruđer Bošković. 2015. godine ona postaje Centar za znanstvene informacije koji se sastoji od tri dijela:
- Knjižnice
- Odjela za informacijske tehnologije
- Odjela za CroRIS. -
1950-ih godina ova knjižnica uvodi prvog bibliotekara-pedagoga kako bi "rukovodio kulturno-prosvjetnim radom i provodio agitaciju i zdravu propagandu". Također se osniva prvi pionirski tj. dječji odjel
-
Donesen je prvi Zakon o bibliotekama u kojem su definirane osnovne razvojne zadaće budućih matičnih knjižnica. Danas se na taj dan slavi Dan hrvatskih knjižnica