-
Njemačko rimski car Henrik II Saksonski potvrđuje vlasništvo Akvilejske crkve (Patrijarhu Ivan) nad gradovima Pazinom i Pićnom, te lukom u Plominu, koje je darovao njegov prethodnik Oton III.
-
Prvi spomen Svetog Lovreča?
-
Car Henrik daruje Istarskom Markgrofu Ulrichu I Weimar - Orlamunde dvadeset posjeda u Istri.
-
Ulrich II Weimarski, sin markgrofa Ulricha, daruje patrijarhu Ulrichu Eppensteinu Buzet, Hum Momjan i druga mjesta u Istri. U istoj ispravi daruje nekom Majnardu (Meginhardo ) Ronz (Roč?), a Albertu kaštele "Cernogradus et Bellegradus" .
-
Neki povjesničari u ovu godinu smještaju začetak začetaka knežije Istre tj. Pazinske knežije. Te je godine navodno porečki biskup pod pritiskom patrijarha Ulrika I Eppensteina (talij. Ulrico di Carinzia) ovlastio Mainarda di Schwarzenburga da naseli prazne posjede u okolici Pazina i Pićna pridošlicama iz Karnije.
-
Porečki biskup Petar koristi posjet Veneciji i Papi Alexandru III da dobije crkvenu nadležnost nad pet samostana (među kojima je i samostan Sv. Mihovila na današnjem Gortanovom brijegu ) i 24 župe u svojoj diocezi među kojima se spominje Pisino Maggiore i Minore kao jedna župa sa sjedištem u Starom Pazinu. To je učinio zbog bojazni od sve veće moći grofa Mainarda.
Prvo pisano spominjanje Trviža, Zamaska, Kašćerge, lokaliteta Padove, Kringe, samostan sv. Mihovila kod P -
Umire grof Meinard, a njegova kćer Matilda (Comtissa de Pisino), udajom za grofa Engelberta III Goričkog iz Lurna (von Lungrau), advokata oglejske crkve prenosi pazinski posjed u vlast Goričkih grofova. Zajedno sa posjedom Engelbert preuzima i advokaturu porečkih biskupa. U Pazin Engelbert dovodi goričke ministerijale (predstavnike neslobodnog nižeg
plemstva) koji u njegovo ime upravljaju knežijom ili njenim pojedinim posjedima koje dobivaju u feud. -
Novi vlasnik pazinskog posjeda, gorički grof Engelbert daje obećanje porečkom biskupu Petru na javnom skupu kod jezera Segurana (?) između Pazina i Sv. Petra da će njegovi vazali braniti biskupa i poštovati njegova prava na desetine.
-
Braća Majnard IV i Albert II dijele goričke posjede. Majnard dobiva Tirol, a Albert Goricu i Istru.
-
Nasljednim ugovorom nakon smrti Alberta IV Goričkog, feudalna gospoštija pripala je kući HABSBURG. Oni pak posjed daju u kratkoročne zakupe sad jednom, sad drugom plemiću, koji nastoje u kratkom roku iz feuda izvući što veće koristi, pa se položaj puka pogoršao do granice nesnošljivosti.
-
Nakon što je već nekoliko godina upravljao novostečenim Austrijskim posjedom u Istri Hugo Devinski uzima te iste posjede u zakup od Leopolda III Austrijskog.
-
Ramprecht von Walsee, glavni nasljednik svojih rođaka Devinskih, uzima nakon smrti Huga Devinskog u zakup i Pazinsku knežiju, Završje i Vranju. Od ranije ima već Rijeku, Kastav, Veprinac i Mošćenice.
-
PAZINSKA BUNA protiv Walseeovog kapetana Seyfrida von Gallenberga - izbacuju ga iz Kaštela. Pomoću čeških plaćenika on uspijeva ugušiti bunu, te zatvara suce u kaštel i pušta ih tek kad su 22.11.1409. potpisali izjavu da se više neće buniti niti osvećivati.
-
Franjevci dalmatinske provincije Sv. Jeronima na preporuku cara Friedricha IV i kapetana pazinske knežije Jakova od Raunacha, a uz odobrenje pape Siksta IV (bula “Inter caetera”) utemeljuju Franjevački samostan u Pazinu. Franjevačkoj crkvi pridodan kasnogotički prezbiterij po uzoru na crkvu Sv. Nikole.
-
"Va ime Hristovo. Amen. Let Hristovih 1494. meseca augusta prvi dan. Da to leto be v Istre obile pšenice i vina zadovol’no. I tako bihu ljudi zdravi i pride glas ot’ krala rim’skoga, kako ima poi’t vsaki 3ti kmet’ na Turke...” - svjedoči nam glagoljskim grafitom u crkvi Sv Marije na Škrilinah u Bermu anonimni glagoljaš.
-
RAT AUSTRIJE I VENECIJE OKO FURLANIJE (Cambraiska liga: Papa, Austrija i Španjolska protiv Venecije): - Mlečani ponovno napadaju Knežiju, ovaj puta iz pravca Motovuna. Prvi je na udaru bio Trviž gdje su se borili do posljednjeg čovjeka. Pazin tučen topovima, osvojen i opljačkan, Beram i Tinjan predaju se bez borbe kako ne bi stradali. U ruke Venecije na kratko (1508-1509.) pada cijela Istra, pa i Rijeka. Venecijanci odmah vrše popis stanovništva. Pazin i Gračišće imaju po 150 "ognjišta", Bera
-
RAT AUSTRIJE I VENECIJE OKO FURLANIJE (Cambraiska liga: Papa, Austrija i Španjolska protiv Venecije): - Mlečani ponovno napadaju grofoviju, ovaj puta iz pravca Motovuna. Prvi je na udaru bio Trviž gdje su se borili do posljednjeg čovjeka. Pazin tučen topovima, osvojen i opljačkan, Beram i Tinjan predaju se bez borbe kako ne bi stradali . U ruke Venecije na kratko (1508-1509.) pada cijela Istra, pa i Rijeka. Venecijanci odmah vrše popis stanovništva. Pazin i Gračišće imaju po 150 "ognjišta", Bera
-
Ferdinand I. sklapa u Beču 22. listopada 1524. s grofom Nikolom Zrinskim ugovor, kojim mu prepušta Pazinsku grofoviju i Kastav u Istri u zamjenu za Nikoline utvrde Gvozdansko i Lešnić (Letschnicz, možda Letovanić?) blizu Une sa svim posjedima. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. usprotivio se takvom ugovoru tvrdeći, da je Zrinski obvezan, da prihodima ovih zemljišta odlučnije brani tamošnji kraj Hrvatske. Prosvjed je uspio i Zrinski nije dobioIstarsku grofoviju i Kastav.
-
Ferdinand I Austrijski napslijetku predaje upropašteni posjed Aleksiju Mosconi-u koji forsira naseljavanje prebjega pred Turcima i obrađivanje zemlje, te ponovno utvrđuje gradove, nabavlja novo naoružanje i toliko se zadužuje da mora dati u najam Tinjan, Gračišće i Žminj.
-
Ivan Mosconi osniva ubožnicu - Hospicij Mosconi u Pazinu .
Ovu godinu nalazimo ubilježenu na grlu cisterne u Valvasorovoj ulici (i inicijale A.E.) -
Ja pop Grgur Jerković peh moju mladu mašu na let Gospodnjih 1557. dan 2. maja miseca i tada biše v Pazini velika morija…svjedoči nam glagoljski grafit uparan u freske crkve Svetog Nikole u Pazinu.
-
Pazinsku knežiju kupuje princ Hans Ulrich von Eggenberg (1568–1634) , budući prvi ministar cara Ferdinanda.
-
Pazinsku knežiju uzimaju u "vječni zalog" braća Anton i Jerolim Flangini, bogati venecijanski trgovci porijeklom iz Cipra, te nedugo nakon toga (11.08.) bijahu diplomom uzdignuti u kneževski status od strane cara Ferdinanda III, te im je pritom porodični grb obogaćen grbom Pazina. Iako su još od 1638 posjedovali jednu od najljepših palača u Veneciji (danas sjedište regionalnog parlamenta) čini se da su često boravili u Pazinu, jer se više puta spominju u matičnim knjigama.
-
Knežiju 1644 uzimaju u zalog braća Anton i Jerolim Flangini, mletački trgovci. Zbog dugova prema kranjskoj pokrajinskoj upravi bili su prisiljeni dopustiti da predstaizazvao BUNU SELJAKA (po broju sudionika najveću u Istri) pod vodstvom Mate Bolka. Njih oko tri tisuće sa područja cijele Knežije okupilo se u Gračišću 6. srpnja te su krenuli na Pićan, razvalili gradska vrata, ubili Botonija i njegovog kancelara, opljačkali potom njihove kuće te kuću gradskog dekana koji je bio njihov pristalica.
-
Ivan Ferdinand Porzia (*1606 + 1665) vlasnik je Pazinske knežije od 1660. - 1665. a kupio ju je s nadom da će biti proglašena kneževskom. On umire 1665. pa njegov sin Ivan Karlo prodaje Knežiju natrag Komori.
Po P. Murdochu I po W.J. Jägeru grof Flangini je POKLONIO! (made a present of it) Pazinsku grofoviju princu Porciji, čime je ona zapravo odvojena od Kranjske. To je prouzročilo nemire među stanovništvom, koji su protestirali kod cara 1664. pa je car ponovno za 550.000 florina otkupio Knež -
-
Auersperzi prodaju Knežiju Komori.
-
-
Pazinsku knežiju kupuje osobni caričin savjetnikgrof Antonio Laderchi markiz Montecuccoli iz Modene. Dao joj je pravni oblik nasljednog posjeda, pa u vlasništvu te porodice sve do 1848. a Kaštel do 1945.
-
Montecuccoli organizira masovno vjenčanje na blagdan Velike gospe, te za mladenke osigurava svečanu odjeću. Dvanaest se parova iz čitave Knežije tom prilikom vjenčalo i u svečanoj povorci bilo dovedeno na banket u Kaštel.
-
Poplava u dolini Pazinčice u kojoj smrtno stradava troje ljudi.
-
-
Mir potpisan između Francuske i Austrije u Vili Manin pokraj Udina (Mir u Campo Formiju) označio je kraj prve faze Napoleonovih osvajanja. Čitava Istra pripala Habsburškoj monarhiji i time je nestala višestoljetna neprirodna podjela Istre između dviju država.
-
Nakon bitke kod Austerliza 02.12.1805. u kojoj je Napoleon (točno godinu dana nakon što se proglasio carem) potpuno porazio udruženu austrijsku i rusku vojsku, potpisan je 25.12.1805 u Bratislavi tzv. Požunski mir, kojim se Austrija obavezala u roku šest tjedana prepustit Francuskoj područja koja su joj pripala 1797 nakon Mira u Campo Formiu, te je tako bivša mletačka Istra pripala Napoleonu. Središnja Istra i dalje pod vlašću Austrije.
-
Nakon osvajanja Beča u maju i bitke kod Wagrama u lipnju Austrija je bila prisiljena ustupiti Napoleonu velik dio svojeg teritorija: Kranjsku, Trst, Dalmaciju, Hrvatsku južno od Save i Boku Kotorsku, što je utvrđeno Mirom u Schönbrunn -u. Od tih područja Napoleon osniva Ilirske pokrajine sa sjedištem u Ljubljani.
-
Kapetan Josip Lazarić krenuo je Rijeke u Istru s namjerom da je osvoji. Stanovništvo ga je, naročito na Pazinštini oduševljeno prihvatilo i stalo pod njegovu zastavu. Sukobili su se sa Francuzima ispod Lindara natjeravši ih u bijeg preko Pazina prema Bermu gdje su porazili.
-
Dekretom od 23. kolovoza Pazin i čitava istra potpali pod Austriju.
-
Sjedište Istarskog okruga preseljeno u Pazin
-
-
U noći 8. na 09. studenog nezapamćena poplava u Pazinskoj jami.
-
Nakon I svjetskog rata Kraljevina Italija i Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca potpisuju ugovor kojim Istra pripada Italiji.
-
-
Nekoliko dana nakon primirja koje je potpsano 03.09. između Saveznika i Italije i službeno je proglašena kapitulacija Italije.
-
Pazinske odluke, odluke Okružnog NOO-a od 13.IX.1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26.IX.1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom. Okružni NOO za Istru kao nositelj nove vlasti objavio je polit. manifest s odlukom o »priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom«. >>> istrapedija
-
Potvrđen suverenitet Italije nad zonom A ,a Jugoslavije nad zonom B.
-
Nakon referendumau, koji je održan 19. svibnja 1991. godine, na kojem se 93,94% birača izjasnilo se za suverenu i nezavisnu Republiku Hrvatsku, Hrvatski Saborna sjednici 25. svibnja usvaja Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Primjena je odgođena na tri mjeseca na zahtjev međunarodne zajednice, kako bi se pokušalo do mira doći mirnim putem.
-
Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.
-
Pazin postaje glavni grad novoformirane Istarske Županije.
-
Iako od 2012 znamo da je na mjestu gdje je danas Kaštel u Pazinu postojalo naselje i u brončano doba, Pazin je prvi puta spomenut, i to kao kao "Castrum Pisinum" u listini koju ju izdao rimski car Oton II zvan “krvnik” u Veroni, a koja potvrđuje porečkom biskupu Adamu darovanje više posjeda u Istri. Listina se doduše, sačuvala samo u prijepisu, a darovanje se moglo zbiti po pretpostavkama nekih autora u prvoj polovici 10. stoljeća.
