-
Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
francuski filozof i matematičar, Blaise Pascal, izradio je mehanički stroj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve; stroj je trebao pomoći njegovom ocu koji je radio kao poreznik; mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova -
njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi; Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala -
engleski izumitelj, Charles Babbage, izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir; Babbage je taj stroj nazvao diferencijalni stroj; to je bio vrlo složen i skup projekt, ali stroj nikad nije bio dovršen; ograničenje je opet bila tehnologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisli. -
Babbage je dobio ideju za izradu analitičkog stroja za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke; po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj; njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas; njegov analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala -
Herman Hollerith izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva; nazvan je sortirnim strojem -
Z3 je prvi programibilni kalkulator koji radi na principu binarne algebre. Temeljni element je elektromagnetski releji. Izradio ga je Konrad Zuse. -
Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I; računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova; ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima -
ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Calculator) je stroj koji se smatra 1. elektroničkim računalom. Temeljilo se na elektronskim cijevima. Nedostatci su: mala memorija i nije bio programibilan. Ideju o tome kako računalo može rješavati različite zadatke ovisno o programu dao je mađarski matematičar John von Neumann. Konstruirali su ga istraživači John Mauchly i John Presper Eckert. -
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica.
-
UNIVAC (Universal Automatic Computer) je računalo I. generacije. Koristio se za obradu popisa stanovništva u SAD-u. Temelji računala su elektronske cijevi. UNIVAC je bilo ime za podružnicu američke tvrtke Remington Rand koja je nastala kupnjom Eckert-Mauchly Computer Corporation. -
Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1959. i 1964. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore.
-
Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1965. i 1978. Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
-
Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1979. do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
-
Peta generacija računara je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računar biti u sposobnosti odlučiti šta je najbolje u tom momentu, sam raditi neke stvari. U principu zadatak naučnika je da u budućem vremenu podare računaru mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).