-
Sprava kojom su se nekad točno izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja do nekoga stupnja. Sastoji se od dva lineala, jednog čvrstog i jednog pomičnog, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se dijeljenje pretvara u oduzimanje, množenje u zbrajanje, itd. -
Mehanički stoj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Taj je stroj mogao raditi s brojevima do 9 999 999. Konstruirao ga je Blaise Pascal. -
Stroj koji je mogao obavljati sve četiri osnovne aritmetičke operacije - oduzimanje, zbrajanje, dijeljenje i množenje. Nije bio najprecizniji ni najpouzdaniji. Izumio ga je Gottfried Wilhelm Leibniz. -
Dizajniran je za računanje polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Mogao je automatski računati više vrijednosti koristeći se metodom konačnih diferencija. Izradio ga je Charles Babbage, ali ga nije uspio dovršiti zbog tehničkih i financijskih poteškoća. -
Nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. imao je binarni sustav, ulazno-izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu podataka, centralnu jedinicu za obradu i programski jezik. -
Konstruirao ga je Herman Hollerith. Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a služilo je za čitanje i sortiranje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Ovo je prvi moderni stroj za obradu podataka -
Z3 je elektromehaničko računalo. Izradio ga je Konard Zuse. Radi na principu binarne algebre te je to prvi potpuno automatski programibilni kalkulator. Ovo računalo imalo je sposobnost obavljanja 10 operacija u sekundi. -
Mark1 je prvo veće automatsko digitalno računalo. Izradio ga je Howard Aiken. Računalo je težilo 5 tona, a imalo je oko 750 000 dijelova. Temeljio se na elektromagnetskim relejima, a operacije je izvršavao u nekoliko sekundi. -
ENIAC je prvo elektroničko računalo. Vrlo je brzo moglo rješavati zadatke, a temeljilo se na elektronskim cijevima. Nije programibilno, a to je bio jedan od nedostataka. Računalo također ima malu memoriju i troši veliku količinu struje. -
Računala 1. generacije bila su velika i izuzetno teška i su obavljala nekoliko tisuća operacija u sekundi. Elektronske su cijevi bile temeljni element za pokretanje računala prve generacije. Za pohranu podataka koriste se papirnate vrpce i bušene kartice, a programi se pišu u strojnom jeziku, tj. binarnom kodu.
-
UNIVAC je prvo računalo namijenjeno komercijalnoj upotrebi. Temeljeno je na transiztorima, a za pohranu podataka koristi bušene kartice i papirnate vrpce. Kao i ENIAC, nije programibilan i ima malu memoriju. -
- generacija računala je kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore, čime su se smanjile dimenzije računala, potrošnja energije i količina energije koja je zračila. Računala imaju veći kapacitet memorije te se njima lakše upravlja. Programi se pišu simboličkim jezicima, a za pohranu podataka računala koriste magnetske vrpce i diskove.
-
U 3. generaciji računala nastaju integrirani sklopovi ili krugovi koji se koriste pri izradi računala. Pojavljuju se i prvi višekorisnički operacijski sustavi, a programiranje je olakšano uporabom viših programskih jezika. Računala troše manje energije i brže obrađuju podatke te postaju manja i jeftinija za proizvesti.
-
U 4. generaciji računala nastaje prvi mikroprocesor koji omogućuje gradnju manjih, bržih i jeftinijih računala. Također se pojavljuju prva osobna računala ili PC. Uporaba računala postaje
jednostavna zahvaljujući naprednim operacijskim sustavima i raznolikom i razvijenom programskom podrškom. Pojavljuju se novi programski jezici koji su razumljiviji ljudima te računala postaju dostupna širim masama. -
- generacija i danas traje i još je uvijek u razvoju. Počela se razvijati u Japanu s ciljem da se naprave inteligentna računala koja imaju sposobnost učenja, zaključivanja i donošenja odluka. Računala postaju jeftinija i lakša za korištenje, a javlja se i novi pristup arhitekturi računala i otvaraju se mogućnosti za razvoj umjetne inteligencije. U ovoj generaciji nastaju prijenosna računala te se razvijaju računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje.