-
Škotski matematičar John Napier početkom 17. stoljeća u svojem istraživanju za brže i jednostavno računanje otkriva mogućnost korištenja logaritma. Logaritmi pojednostavljuju operacije množenja i dijeljenja. Napierovo otkriće je dovelo do nastanka logaritamskog računala ili pomičnog računala (u Hrvatskoj ga zovu šiber) kao preteče kalkulatoru. -
Blaise Pascal 1642. izrađuje mehanički stroj koji je mogao brzo zbrajati i oduzimati brojeve koji je trebao pomoći poreznicima. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Mana stroja je bila nedovoljna preciznost izračuna. -
Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je stroj sličan Pascalinu koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Ni ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. -
Engleski izumitelj Charles Babbage 1822. izrađuje nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Stroj nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća. Godine 1991. Znanstveni muzej u Londonu je rekonstruirao diferencijalni stroj na temelju nacrta. -
Babbage 1833. stvara analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memorije, centralnih jedinica i izlaznih uređaja. Ovaj stroj, makar nije u potpunosti realiziran po Babbagovom planu, smatra se po ideji prvim modelom računala slično današnjim. -
Američki statističar Herman Hollerith konstruirao je električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica (koje su se koristile za pohranu podataka), koje su 1890. bile upotrijebljene pri obračunu poreza. Izum je nazvan sortirnim strojem. -
Konard Zuse 1938. godine izrađuje računalo Z1, a kasnije izrađuje Z2. Godine 1942. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. Iduće godine je nastala nadograđena inačica stroja Z4. -
Mark1 bilo je prvo veće automatsko digitalno računalo u SAD. Mnogi su smatrali da je prvi univerzalni kalkulator. Glavna prednost Mark1 je potpuna automatizacija— nije trebalo ručno prepravljanje kada započne s radom. Pojava računala Mark1 označilo je "početak ere modernih računala" i "pravu zoru računarskog doba". -
ENIAC je kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog elektroničkog računala konstruiranog u Americi. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima te je moglo rješavati različite zadatke. Mana računala je da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao u mraku. Računalo je također imalo malu memoriju i nije bilo programibilno. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju. -
Temeljni element za pokretanje računala prve generacije su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). Računala su ogromna, troše mnogo energije te su složena za rad.
-
UNIVAC je skraćenica od engleske složenice Universal Automatic Computer i bilo je ime za podružnicu američke tvrtke Remington Rand koja je nastala kupnjom Eckert-Mauchly Computer Corporation. Tvrtku UNIVAC, je poslije kupila tvrtka Sperry, a ovu tvrtku je kupila tvrtka Unisys. Robni žig Univac još važi i trenutno je u vlasništvu tvrtke Unisys. -
Druga generacija računalnih sustava se temelji na tranzistorima. Za pohranu podataka koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja.
-
U trećoj generaciji se koristilo više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Predstavnik ove generacije računala je IBM 360. Računala postaju manja, jeftinija za proizvesti te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa.
-
U ovoj generaciji nastaju čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavom novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima.
-
Peta generacija počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih godina s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.