-
John Napier 1612. godine izdaje prve logaritamske tablice te otkriva pojam logaritma. William Oughtred 1622. godine stvara prvo logaritamsko računalo. Omogućava operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Koristi svojstva logaritma tako da velike brojeve izrazi pomoću manjih s kojima je lakše računati. -
Blaise Pascal, izradio je mehanički stroj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Stroj je trebao pomoći njegovom ocu koji je radio kao poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova.
-
Gottfreid Wilhelm Leibniz 1672. godine izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala.
-
Charles Babbage 1822. godine izrađuje nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritama u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Stroj nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća.
-
Charles Babbage 1833. godine dobio je ideju za izradu analitičkog stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke. Po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj. Njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas, a njegov analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala.
-
Herman Hollerith 1890. godine izumio je sortirni stroj. To je bio stroj za obradu podataka, odnosno stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva.
-
Konrad Zuse 1942. godine izrađuje prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre. Bio je izgrađeno od 2000 releja i radio je s 22-bitnim duljinama riječi.
-
Howard H. Aiken 1944. godine konstruirao je elektromehaničko računalo za automatsko rješavanje difrencijalnih jednadžbi. Bio je to velik i kompliciran stroj nazvan MARK 1. Računalom je upravljao program.
-
Dr. John Mauchly i John Adam Persper Eckert Jr. 1946. godine izumili su Electronic Numerical Integrator And Computer. ENIAC je bio složen i složen komad tehnologije. Sadrži 17.468 vakuumskih cijevi zajedno s 70.000 otpornika, 10.000 kondenzatora, 1.500 releja, 6.000 ručnih prekidača i 5 milijuna zavarenih spojeva. Njegove dimenzije prekrivale su površinu od 1600 kvadratnih metara (167 kvadratnih metara), težilo je 30 tona i izvodilo je 160 kilovata električne energije
-
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. godine. Koristili su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu. Računala 1. generacije bila su velika, teška, izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku.
-
UNIVAC (Universal Automatic Computer) prvi je elektronički digitalni računalni dizajn opće namjene za robotsku poslovnu aplikaciju. Sastojao se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13 tona. Trošio je 125 kW električne energije i mogao je obavljati 1905 operacija u sekundi.
-
Druga generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila je tranzistore. Računala tog razdoblja bila su DEC PDP-1, Burroughs B 200, itd. Računala imaju veći kapacitet memorije. Kao ulazni medij razvijaju se magnetske vrpce i magnetski diskovi. Program unosi u radnu memoriju računala.
-
Treća generacija računala koristila su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Dimenzije računala se smanjuju i računala troše manje energije. Brzina obrade podataka raste kao i pouzdanost u radu. Omogućena je višezadaćnost i upotreba operacijskog sustava.
-
Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Koriste se programski jezici visoke razine razumljivi programerima i korisnicima. Računala tog doba bila su Apple II, IBM PC, Commodore 64, itd
-
Značajke 5. generacije su procesori koji izvršavaju istodobno veći broj instrukcija, povećani koncept pričuvne memorije, procesori za multimedijsku primjenu, itd. Također pojavljuju se nova područja istraživanja u industriji računala, poput umjetne inteligencije, ekspertni sustavi, robotika i prirodni jezici.
