-
Sprava kojom su se nekada izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali i označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. Nastalo je na temelju Napierovog otkrića logaritma. U Hrvatskoj se još naziva i šiber. -
Pascalina ili aritmetički kalkulator je bio drugi mehanički kalkulator kojeg je izumio Blaise Pascal. Mogao je zbarajati i oduzimati velike brojeve. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost jer tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova.
-
Leibnizov kalkulator je stroj sličan Pascalini kojeg je izradio Gottfried Wilhelm Leibniz i mogao je zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. -
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija. Koristio se dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice.
-
Babbage stvara analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje. Ovaj stroj se smatra prvim modelom računala sličnom današnjim. Bio je programibilan, rabio je binarni brojevni sustav.
-
Sortirni stroj je izumio Herman Hollerith. On je konstruirao električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica, koje su se koristile za pohranu podataka. Od 1890. koristile su se pri obračunu poreza. -
Konard Zuse izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. -
Prvo veće automatsko digitalno računalo kojeg je izumio Howard Aiken uz financijsku pomoć IBM. Mnogi ga smatraju prvim univerzalnim kalkulatorom. Težio je oko pet tona. -
Smatra se prvim elektroničkim računalom. Temeljilo se na elektronskim cijevima te je moglo rješavati različite zadatke. Mana računala je trošenje previše struje. Računalo je također imalo malu memoriju i nije bilo programibilno (nisu se mogle promijeniti opcije rada računala). Izgradila ga je istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly. -
Računala u prvoj generaciji su bila ogromna, teška te su izvodila od 20 do 30 tisuća operacija u sekundi. Zagrijavala su se i često kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Kao ulazni medij koriste se bušene kartice i papirne vrpce. Prvo uspješno komercijalno računalo (46 komada) te generacije je UNIVAC korišten za obradu popisa stanovništva SAD-a. To je prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka.
-
Računalo se sastojalo od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Godine 1951., u ožujku, svečano je obilježena prva prodaja upotrebljivog elektroničkog računala u povijesti. -
Pronalaskom tranzistora 1947. godine u Bell laboratorijima, bilo je moguće na istim načelima razviti manja, pouzdanija i brža računala. Prva računala sa tranzistorom kao glavnim elementom proizvode se 1957. Usavršava se i software, a u programiranju računala prelazi se na uporabu simboličkog jezika.
-
U trećoj generaciji veći broj tranzistora se logički povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio pri izradi računala. U početku su to bili sklopovi niskog i srednjeg stupnja gustoće elektroničkih elemenata. Hardware računala se usavršavaju, smanjuju i troše manje energije.
-
Nastaje prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji računala i povećanju njihove “snage”. Početkom 80- tih god. pojavljuju se prva osobna računala ili PC. Brzina rada iznosi po nekoliko stotina MIPS-a. Uporaba računala je jednostavna zahvaljujući raznolikom i razvijenom softwareu te jednostavnom načinu korištenja i komuniciranja sa njima. Računala su niskih cijena, malih dimenzija, a koriste se i programski jezici visoke razine razumljivi programerima i korisnicima.
-
Peta generacija počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih god. s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija, ekspertni sustavi, robotika i prirodni jezici.
