-
Logaritamsko računalo
Škotski matematičar John Napier 1612. godine otkriva pojam logaritma i izdaje prve logaritamske tablice. To je omogućilo izum prvog logaritamskog računala. 1622. William Oughtred stvara prvo logaritamsko računalo, u početku kružnog oblika. Omogućava operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Koristi svojstva logaritma tako da velike brojeve izrazi pomoću manjih s kojima je lakše računati. -
Pascalina
Francuski filozof i matematičar, Blaise Pascal, izradio je mehanički stroj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Stroj je trebao pomoći njegovom ocu koji je radio kao poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu mehaničkih dijelova. Stroj je dobio naziv Pascalina -
Leibnizov kalkulator
Njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, prvi puta rabeći binarni brojevni sustav, ali stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. -
Diferencijalni stroj
Charles Babbage, engleski matematičar, dao je veliki doprinos razvoju mehaničkih strojeva za računanje. On je funkcije stroja podijelio u tri dijela: pohrana, procesiranje i upravljanje. Prvi je u mehanički stroj unio i memorijske mogućnosti i to na bušenim karticama. Prvi stroj koji je konstruirao je nazvao diferencijalni. Skup metalnih pločica na izlazu iz stroja trebao je omogućiti tiskanje rezultata na papiru. Zbog složenosti stroj nikada nije završen. -
Analitički stroj
Charles Babbage je 1833. godine izradio nacrt novog stroja za računanje i nazvao ga analitički stroj. Iako je trebao biti izrađen od mehaničkih dijelova, načelo njegova rada slično je današnjem računalu. To je trebao biti univerzalni stroj za računanje koji bi bio u stanju rješavati različite zadatke. Izvodio bi operacije prema uputama koje su bile na bušenim karticama. Stroj je bio “ispred svog vremena”, te nikad nije realiziran.
-
Sortirni stroj
Herman Hollerith konstruira elektromehanički stroj za obradu podataka koji se naziva sortirni stroj. Svojim strojem rješava problem popisa stanovništva SAD-a. Skratio je vrijeme obrade podataka s tri godine na dva tjedna. Za spremanje podataka stroj koristi bušene kartice. Hollerithova tvrtka se razvija i postaje 1914. osnivačem danas poznate tvrtke IBM. -
Z3
Z3 je relejno računalo kojega je konstruirao Konrad Zuse 1941. godine. Računalo je koristilo binarnu aritmetiku. To je prvo programibilno i potpuno automatsko digitalno računalo. Bilo je izgrađeno od 2000 releja i radilo je s 22-bitnim duljinama riječi. Računalo je uništeno u bombardiranju Berlina 1943. godine, a Zuse ga je rekonstruirao 60-ih godina prošlog stoljeća. -
Mark 1
Američki fizičar Howard H. Aiken konstruirao je 1944. godine elektromehaničko računalo za automatsko rješavanje difrencijalnih jednadžbi. Bio je to velik i kompliciran stroj nazvan MARK 1. Računalom je upravljao program. To računalo imalo je 3300 ugrađenih elektronskih cijevi i mnoštvo drugih dijelova povezanih s ukupno 80 km žice. Bilo je tisuću puta brže od najbržeg tadašnjeg mehaničkog računala, čime je i završila era mehaničkih strojeva za računanje. -
Period: to
1. generacija računala
Računala 1. generacije bila su velika, teška, izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Kao ulazni medij koriste se bušene kartice i papirne vrpce. Prvo uspješno komercijalno računalo (46 komada) te generacije je UNIVAC korišten za obradu popisa stanovništva SAD-a. To je prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka. -
ENIAC
ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer) je prvo potpuno elektroničko digitalno računalo na svijetu kojim se upravljalo putem programa. Proradilo je na Sveučilištu Pennsylvania. Unošenje programa i njegova izmjena bila je složena i obavljala se ručno prespajanjem kabela. Sastojalo se od 18 000 elektronskih cijevi i 70 000 otpornika. Težilo je oko 30 tona. Imalo je brzinu od 5 000 zbrajanja u sekundi. -
UNIVAC
UNIVAC (UNIVersal Automatic Computer) je bilo prvo računalo koje je radilo s brojčanim i tekstualnim informacijama. Cijena mu je iznosila milijun dolara. Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 elektronskih cijevi i težilo je čak 13 tona. Moglo je obavljati 1 905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 UNIVAC računala raznim institucijama. -
Period: to
2. generacija računala
Pronalaskom tranzistora 1947. god. u Bellovim laboratorijima u SAD-u, bilo je moguće na istim načelima razviti manja, pouzdanija i brža računala. U programiranju računala prelazi se na simboličke programske jezike (Assembler, COBOL, FORTRAN). Računala imaju veći kapacitet memorije. Kao ulazni medij razvijaju se magnetske vrpce i magnetski diskovi. Program unosi u radnu memoriju računala. -
Period: to
3. generacija računala
Veći broj tranzistora se logički povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio pri izradi računala. U početku su to bili sklopovi niskog i srednjeg stupnja gustoće elektroničkih elemenata na njima. Dimenzije računala se smanjuju i računala troše manje energije. Brzina obrade podataka raste kao i pouzdanost u radu. Omogućena je višezadaćnost i upotreba operacijskog sustava. -
Period: to
4. generacija računala
Odlika te generacije je upotreba integriranih krugova velikog stupnja integracije te pojava mikroprocesora. 1971. g. nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio smanjenju veličine računala. 1977. godine u SAD-u je proizvedeno prvo osobno računalo Apple II., a 1981. računalo IBM PC. To je početak masovne proizvodnje i uporabe osobnih računala. Koriste se programski jezici visoke razine razumljivi programerima i korisnicima. -
Period: to
5. generacija računala
Počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih godina prošlog stoljeća s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.
