-
Logaritamsko računalo je mehanički alat koji se koristio množenje, dijeljenje, potenciranje i korijenovanje. Temelji se na logaritmima i sastoji se od pomičnih ljestvica. 1614. John Napier pronalazi logaritme i objavljuje prve logaritamske tablice, a 1622. William Oughtred i Edwin Gunter izrađuju cirkularno logaritamsko računalo. Koristili su ga znanstvenici i inženjeri prije pojave elektroničkih računala. -
Pascalinu je izumio francuski znanstvenik Blaise Pascal. To je prvo mehaničko računalo koje je moglo zbrajati i oduzimati brojeve pomoću zupčanika. Izumljena je kako bi pomogla Pascalovu ocu u obračunu poreza. Svoj je mehanički kalkulator Pascalina patentirao 1649. godine kada je imao 26 godina. -
Leibnizov kalkulator unaprijedio je Pascalinu jer je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Koristio je posebni mehanizam zvan Leibnizov kotač i smatra se važnim korakom u razvoju računala. -
Projekt prvog, bitno drugačijeg kalkulatora izrađuje Charles Babbage u Engleskoj 1822. Pokretao se mehanički, a uspješno je računao tablice pa je tako u jednom testu za 80 sati izračunao 10000 logaritama. -
Analitički stroj također je osmislio Charles Babbage. Smatra se prvim programabilnim računalom jer je imao dijelove slične današnjim računalima: procesor, memoriju i ulazno-izlazne jedinice. Programirao se pomoću bušenih kartica. -
Sortirni stroj izumio je Herman Hollerith za obradu podataka američkog popisa stanovništva. Koristio je bušene kartice za pohranu i obradu podataka te je znatno ubrzao statističku obradu informacija. -
Z3 je prvo funkcionalno programabilno elektromehaničko računalo. Izumio ga je Konrad Zuse u Njemačkoj. Koristilo je binarni sustav i moglo je automatski izvršavati programe. -
Mark 1 je veliko elektromehaničko računalo razvijeno u SAD-u. Koristilo se za znanstvene i vojne izračune. Programiralo se pomoću bušenih traka i bilo je vrlo sporo u usporedbi s današnjim računalima. -
ENIAC je prvo elektroničko digitalno računalo opće namjene. Bio je vrlo velik, trošio je puno električne energije i koristio je vakuumske cijevi. Masa mu iznosi čak 30 tona. Služio je za vojne izračune i znanstvena istraživanja. Dovršen je i pušten u rad tek nakon završetka Drugog svjetskog rata, u studenome 1945. godine. -
Računala prve generacije koristila su elektronske cijevi, koje su bila velike, često su se kvarile i trošile puno električne energije. Programiranje se obavljalo pomoću strojnog jezika. Podaci su se pohranjivali u magnetnim jezgrama i na bušenim karticama. Računala su bila ogromna, spora i mogla su obavljati samo osnovne operacije. Primjeri ovih računala su ENIAC i UNIVAC.
-
UNIVAC je prvo komercijalno računalo namijenjeno široj uporabi. Koristilo se u poslovanju i državnim institucijama. Poznato je po tome što je točno predvidjelo rezultate američkih izbora 1952. godine. -
Računala druge generacije koristila su transistore, koji su bili manji, pouzdaniji i manje su trošili energiju. Programiranje se odvijalo u asembleru i prvih visokorazinskih jezicima poput COBOL-a i FORTRAN-a. Memorija je bila brža i veća nego kod prve generacije. Ova računala bila su brža, pouzdanija i zauzimala manji prostor.
-
Treća generacija računala koristila je integrirane krugove, što je omogućilo smještaj više tranzistora na jednom čipu. Programi su se pisali u naprednijim visokorazinskim jezicima kao što su ALGOL i BASIC. Memorija je bila veća i brža, a računala su mogla istovremeno obavljati više zadataka. Računala su bila pouzdanija, učinkovitija i manja od prethodnih generacija.
-
Četvrta generacija računala temelji se na mikroprocesorima, gdje je cijeli procesor smješten na jednom čipu. Programiranje se odvija u jezicima poput C, C++ i Java, a razvijaju se i grafička sučelja (GUI). Memorija se sastoji od poluvodičkih komponenti i hard diskova. Ova računala su manja, brža i dostupnija, pa su se pojavili personalni računari, laptopi i računalne mreže.
-
Peta generacija računala koristi vrlo velike integrirane krugove, paralelne procesore i tehnologije umjetne inteligencije. Fokus je na internetu, cloud računalstvu, mobilnim uređajima, internetu stvari (IoT) i inteligentnim sustavima. Ova računala su izuzetno brza i povezana.