Maunuel Ortiz Guerreo rekove

  • 1894

    1894
    manuel antonio ortiz guerrero oItamby mimbi villarrica los-pe 16 ára kuera jasy gua jasypokõi mba'e . isy , susana guerrero, omano akue pe asẽ ha oñemomba'e akue pe ñangarekova/papyre i mba'e túva , vicente ortiz, ha ijarýi , florencia ortiz, quien kuera lo bautizaron.
  • 1901

    1901
    comienzairañe moarandu kuera primario kuera pe mbo'ehao pe tetã , dirigida rehe pe mbo'ehára piranare chamorro.
  • 1908

    1908
    ingresa pe mbo'ehao Tetãgua villarrica mba'e , guerahakuaava/papyre rehe pe mbo'ehára luis fernando pretil ha vokói rehe atanasio riera. ko ary añemoarandu kuera mba'e oikuaa pe mbo'ehao juanpe ára heñói hague gonzález, leopoldo ramos jiménez, venancio ayala, alberto velásquez, pablo glizt ha facundo recalde, quien kuera pe ndive ára ojeconvierten tuicha kuera referente kuera tekove.
  • 1912

    1912
    ojeguata pe brasil indive túva don vicente ortiz va'erãva/papyre los-pe japova/papyre kuera político kuera jehuva/papyre kuera.
  • 1914

    1914
    retorna villarricape.
  • 1916

    1916
    andu mba'e villarricape recita rehe jevy primera pe poema ne rendápe ayú peteĩ serenata ofrecida peteĩ me hembireko llamada iluminada aria kuera. ko ára ikatu ramo pe recitación ha'e akue acompañada me rehe pe mbaraka carlos mba'e talavera.
  • 1917

    1917
    oheja asunción, lamentablemente aquejado rehe pe mba'asy hina chupe diagnostican akaru vaikue hansen mba'e . pe retorno supe tavaguasu heñoi hague ohai pe poema plegaria peteĩ kuera tembe kuera yvoty . pe ndive me ára consigue mboty'o peteĩ pequeña temiandu tenonde pe hina editará kuatia'i oporomomarandúva kuera ha talonario kuera recibo kuera mba'eapytépe ambue kuera me kuatia'arandu kuera opyta katu sobrevivir. villarrica ha'e jepysakava rehe pe pohanohára enrique domínguez, túva gua me poeta
  • 1921

    1921
    ojeombojoaju dalmaciape akaru irũ kuera aguata mba'e , relación amorosa hina ojeomyasãita peve pe mano manuel mba'e ortiz guerrero.
  • 1925

    1925
    oipota convencer sus-pe ãgagua kuera japo peteĩ purehéi karai jokova mba'e Tetãgua . José Asunción Flores tal jevy impulsado rehe pe potapy ortiz mba'e guerrero, ituicha angirũ , ojapo junto él ndive peteĩ pyahu ritmo hembipu porã pe hina ojeombohéra "polca evolucionada", peteĩ género mboyve guare lape guarania.
  • 1932

    1932
    : chupe omomarandu hina irangirũ josé asunción yvoty kuera ha ohova pe syva ñorairõ mba'e pe ñorairõ chacogua me solicita urgentemente supe angirũ facundo recalde hina traiga yvoty kuera pépe mba'e opyta asunción ñorairõ rehe me pe jerarquización ha difusión guarania.
  • 1933

    1933
    : pe 8 jasypo mba'e omano asunción, los-pe 39 ary kuera yve , nahániri mboyve ỹre jerure irangirũ josé asunción flores me asunción yvoty kuera hina vaya buenos-pe aires presentar pe guarania ha haiuka primera kuera mboysyipehẽ kuera buenos mba'e aires: tesãi !, serpe presentada pe tavaguasu hina lleva itéra . mboyve mano mba'e terminó hai i me kuatiañe'ẽ inédito arenilla kuera che mba'e yvy ha alguna kuera tembiapo kuera teatro.