-
Lotkin zakon formulira raspodjelu autora koji objavljuju u nekoj disciplini u odnosu na njihovu produktivnost. Lotkin zakon ime je dobio prema svome osnivaču, kemičaru, matematičaru i statističaru, Alfredu Lotki (1880.-1949.a).
-
Bradfordov zakon raspršenja odnosi se na raspodjelu učestalosti publikacija (obično časopisa) u nekom tematskom području, ili članaka u određenom skupu časopisa. Autor Bradfordovog zakona je britanski knjižničar i knjižničar Samuel C. Bradford ( 1878. - 1948).
-
Prvi puta pojavili su se 1940.ih. 1950-ih usmjeravaju se na pronalaženje sa bušenih kartica uz pomoć Booleanove algebre.
-
Hans Peter Luhn (1896 – 1964) pridružio se IBM-u 1941. godine. Počinje raditi na razvoju račionalnih metoda za rukovanje tekstom. Osim toga, bavio se i sa drugim IR metodama. Jedno od njegovih najvažnijih dostignuća bilo je Key Words in Context - KWIC. KWIC omogućava automatsko indeksiranje cjelovitog teksta, selektivnu diseminaciju informacija, a njegovim usavršavanjem došlo je do razvoja RSS-a (Really Simple Syndication).
-
Autor članka "As we may think" je Vannevar Bush 1890 - 1974..). Njegov članak prvi je put objavljen 1945. godine. U članku je iskazao zabrinutost zbog smjera u kojemu se razvija znanost. Također, ističe i želju neke vrste kolektivne memorije koja bi radila na principu Memexa. Članak je doprinio razvoju informacijskih znanosti.
-
Mortimer Taube ( 1910. - 1965- ) osnivač je tvrtke Documentation Inc. čiji je zadatak bio razvijanje sustava za organizaciju i pretraživanje znanstvenih informacija. Zaslužan je za nastanak logičkih operatora AND, OR i NOT.
-
Sponzorirano od strane National Science Foundation (NSF). Njihov program razvija nove metode kako bi se znanstvene informacije učinile dostupnima.NSF danas potiče razmjenu znanstvenih informacija među znanstvenicima u svijetu.
-
Od 1950. godina počinje se koristiti Bibliometrija u informacijskim znanostima.
-
Sredinom 1950. godine prvi put je upotrebljen naziv Information Retrieval (IR). Termin je skovao matematičar i fizičar Calvin N. Mooers (1919-1994). Prije prihvaćenog naziva IR, koristili su se razni nazivi, primjerice "machine literature searching" , "mechanical organization of knowledge".
-
Knjižničar Cranfield Institute of Technology, Cyril Cleverdon (1914-1997) autor je niza testova koji su poznati pod nazivom Cranfieldovi testovi. Najpoznatiji testovi objavljeni su pod pokroviteljstvom National Science Foundation te oni uspostavljaju model IR sustava. Jedno od najvažnijih otkrića Cranfieldovih testova je to da nekontrolirani rječnici temeljeni na prirodnom jeziku postižu učinkovitost koja se može usporediti sa kontroliranim rječnicima.
-
Phyllis Baxendale razvio je metodu lingvističke analize za automatsko otkrivanje fraza i za sintaktičke manipulacije.
-
Podržsli su razvoj informacijskih znanosti. Ruski akronim je VINITI.
-
Center for Documentation and Communication Research osnovan je 1955. godine u okviru knjižničarske škole.
-
Jesse H. Shera začetnik je tzv. Sherinog modela koji se odnosi na edukaciju o informacijskoj znanosti. Iz njega se kasnije se razvila knjižnična i informacijska znanost. Knjižničarske škole u Americi su prve počele primjenjivati ovaj model. Danas se njegov model još uvijek koristi u većini knjižničarskih škola u svijetu.
-
- pojavio se EMERAC - tzv. "elektronski mozak". Stroj se nalazio u knjižnci i odgovarao je na upite. To je prikazano u filmu "Desk Set".
-
Konferencija je održana u Washingtonu, DC između u razdoblju od 16.11 - 21.11.1958. Konferenciju je sponzoriralo (US) National Science Foundation, National Academy of Sciences—National Research Council i American Documentation Institute. Na njoj je sudjelovalo 25 zemalja i više od 1000 delegata. Napisano je više od 75 članaka. Konferencija je utjecala na internacionalizaciju područja; ona postaje globalna.
-
- prvi puta prikazano je automatsko KWIC indeksiranje u sklopu International Conference on Scientific Information.
-
Proceedings of the International Conference on Scientific Information se prvi puta spominje u zborniku International Conference on Scientific Information. S njime započinje istraživanje informacijskih potreba korisnka.
-
Eugene Garfield bio je informacijski stručnjak, kemičar i poduzetnik. 1960. godine osnovao je Institute for Scientific Information (ISI). Njegova tvrtka postala je jedna od vodećih u stvaranju informacijskih alata za bibliometrijska istraživanja.
-
Za pojavu Journal Impact Factora zaslužni su Garfield i suradnici. On daje statističke podatke o tome koliko puta je određeni časopis citiran u drugim časopisima u određenom vremenskom razdoblju.
-
Od 1960-e godine, termin "Information science" ulazi u punu uporabu.
-
Robert F.Simmons je početkom 1960. godine sa suradnicima razvio Synthex. To je bio pokušaj stvaranja računalnog programa koji imitira ljudsku inteligenciju.
-
Scionometrija je pojavljuje 1960. godine. Veže se uz Bibliometriju, a bavi se metrijskim studijama u znanosti.
-
Harold Borko bio je znanstvenik koji je sa svojim timom istraživao koncepte na kojima se temelji dohvat informacija iz dokumenata, s ciljem automatizacije procesa. Proučavali su statističku raspodjelu riječi u tekst, gramatiku, strategije rada ljudi koji su indeksirali dokumenate sa ciljem stvaranja potencijalno strojno potpomognutog pretraživanj dokumenata.
-
1960.-ih godina, sustavi za pretraživanje su testirani, no koristio ih je veoma mali broj ljudi. Korisnici su uglavnom bile komercijalne tvrtke i vlade.
-
Sustav Multilist osmislili su Noa S. Prywes i njegov suradnik H. J. Gray. Svoj interaktivni sustav predstavili su na Konferenciji 1962. godine. Sustav je pretraživao datoteke tehničke knjižnice.
-
Projekt LEADER (Lehigh Automatic Device for Efficient Retrival) zamislio je profesor filozofije Donald J. Hillman. On je stvorio sustav koji je orijentiran na krajnjeg korisnika, a temelji se na pretarživanju cjelovitog teksta.
-
- godine ISI počinje objavljivati Science Citation Index (SCI)
-
Harold Borko 1964. godine predstavlja sustav BOLD (Bibliographic On-Line Display) namijenjen pretraživanju dokumenata u stvanom vremenu.
-
M. M. Kessler sa suradnicima predstavalja eksperimentalni projekt Technical Information Project (TIP), 1964. godine. TIP je radio sa velikim bazama podataka, predstavljao je funkcije prave knjižnice te je djelovao u stvarnom vremenu. Tada su ga koristili profesori, studenti, znanstvenici i knjižničari.
-
Gerard Salton 1964. godine predstavlja sustav pod nazivom SMART (System for the Mechanical Analysis and Retrieval of Text).
-
Začetnik sustava DIALOG bio je Roger Kent Summit 1964. godine. Njegov sustav koristio se za razvoj online sustava za razne državne agencije (primjerice NASA).
-
J. C. R. Licklider (1915-1990, informatičar) 1965. godine objavljuje knjigu "Libraries of the Future". U knjizi je dao svoju viziju knjižnica u budućnosti. Između ostalog, predvidio je i mnoge značajke digitalnih knjižinica.
-
The Annual Review of Information Science and Techology daje prikaz članaka i radova iz područja informacijskih potreba. Počinje izlaziti 1966. godine. Autor je Cuadra.
-
Sustav SPIRES (Stanford Physics Information Retrieval System) osmislio je Edwin Burke Parker. Parker je proučavao utjecaj komunikacijskih medija na ljudsko ponašanje, odnosno društvene i gospodarske učinke računalne tehnologije.
-
- godine predstavljena je baza podataka MEDLINE ( Medical Literature Analysis and Retrieval System Online). Ona je najvažnija baza podataka iz područja biomedicinskih znanosti koju stvara National Library of Medicine (NLM).
-
- godine, projekt SPIRES spaja se sa projektom BALLOTS. Dopuštao je dijeljenje hardvera, softvera i pri tome im je smanjivao cijenu. Cilj je bio razviti sustav za obradu bibliografskih podataka.
-
Nicolas Belkin je zaključio da je osnovna motivacija za pretraživanje ASK (anomalous state of knowledge). Oni daju prikaz korisnika koji u jednom trenutku shvaća da je njegovo znanje nedovoljno problemu kojeg mora riješiti. ASK pruža objašnjenje informacijske potrebe te daje konkretne razloge zašto ljudi sudjeluju u traženju informacija. ASK teorija počiva na kongitivnoj razini.
-
- godine sa radom započinje baza podataka DIALOG. Danas baza nudi pristup člancima i radovi više od 450 različitih baza podataka - od bibliografskih, s potpunim tekstom, numeričkih do adresara i sl., a pokrivaju područja prirodnih znanosti, tehniku, tehnologiju, inženjerstvo, medicinu, biomedicinu, farmaciju, agronomiju, prehrambenu industriju, veterinu, kemiju i kemijsko inženjrstvo, ekologiju i energiju, vladine publikacije i zakonodavstvo, društvene i humanističke znanosti, poslovne infor
-
Information bank sa radom započinje 1970. godine, a predstavlja sustav za pretraživanje.
-
Sustav BASIS nastao je na Battelle Memorial Institute in Columbus,Ohio. Njegov začetnik bio je Bob Landau. Njegova zamisao bila je izraditi sustav koji će sadržavati različite vrste informacija koje bi mogli koristiti znanstvenici i inženjeri. Sustav su koristili prvenstveno knjižničari.
-
Komercijalna online usluga koja je pružala pristup na ERIC bazu podataka.
-
- godine počinje se upotrebljavati citatna analiza.
-
- godine počinju izlaziti časopisi Online i Online Review.
-
- godine David Ellis predstavlja model koji je orijentiran na ponašanje korisnika prilikom pretraživanja informacija. Model je nazvan Ellis’s Model of Information-Seeking Behavior.
-
Carol Collier Kuhlthau 1980. godine predstavlja Information Search Model. Njezin model daje detaljan okvir procesa pretraživanja informacija. Uključuje akcije od procesa pretraživanja do prezentiranja informacija koje korisnik traži.
-
- godine utvrđen je koncept informacijskih potreba.
-
Infometrija se počinje koristiti u okviru informacijskih znanosti.
-
Webometrija se javlja krajem 90-ih godina, a područje njezinog djelovanja su web entiteti.
-
Sredinom 90-ih godina počinju se razvijati digitalne knjižnice.
-
TREC (Text Retrieval Conference) s radom započinje 1992. godine. Održava ga National Institute for Standards and Technology (NIST) koji godišnje radi usporedbu različitih IR modela.
-
E-metrija se u informacijskim znanostima pojavljuje 2000.godine. Bavi se mjerenjem elektroničkih izvora u knjižnicama.
-
Osnovana je 2005. godine. Uključivala je različite programe: infromacija; infromacijska i knjižnična znanost; informacijski sustavi; informatika; menadžment; računalstvo. Usmjerena je na obrazovne i istraživačke programe.
-
Autor H- indexa je Jorge Hirsh. Njegov index računa citiranost određenog autora te prikazuje njegovu znanstvenu aktivnost.
