-
Green, Samuel Swett. .- ovaj rad je predstavio temelje suvremene referentne službe u knjižnicama, navodeći da "knjižničari moraju prepoznati prisutnost knjižničnih korisnika i komunicirati s njima odgovarajući na njihova pitanja".
---Osuvremenjivanje javnih abecednih i stručnih kataloga
---Unapređivanje katalogizacije i klasifikacije, te izrada modernih pravilnika za katalogizaciju
---Propagiranje slobodnog pristupa građi -
uspostava dežurstava dvaju knjižničara u svrhu pomoći korisnicima u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi -
prvi tečajevi knjižničarstva i prve knjižničarske škole
-
pojam “informacijska služba” pojavljuje se kao posebna natuknica u časopisu „Library Journal” -
svjetski knjižničarski kongres, Chicago, posvećuje posebnu pozornost upravo radu s korisnicima
-
pojava prvih zasebnih prostora u kojima se odvija informacijsko-referalna usluga poč. 20. st. postupno u praksu ulazi odgovaranje na informacijske upite korisnika putem telefona -
ZADAĆE
-njegovati općeobrazovne funkcije knjižnice
-pomoći učenicima i studentima
-pomoći čitateljima u pronalaženju informacija
-uputiti korisnika u čitanje i savjetovanje pri odabiru knjige
-oglašavati usluge knjižnice -
prva informacijska služba u Kraljevskoj knjižnici u Berlinu, zatim informacijska služba u Sveučilišnoj knjižnici u Berlinu Informacijska se služba u srednjoj Europi pojavljuje početkom 20. st., a intenzivnije razvija između dva rata. Informacije su se u početku davale gotovo isključivo na osnovu kataloga pojedine knjižnice ili centralnog kataloga jer je slobodan pristup knjigama bio još uvijek rijetkost. -
preporuka Međunarodnog bibliografskog instituta u Bruxellesu da svaka zemlja organizira u svojoj središnjoj knjižnici informacijsku službu -
informacijska služba u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču -
Informacijska se služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno razvijati, tek iza Drugog svjetskog rata.
-
Knjižnica poduzeća Rade Končar -
Knjižnica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu
-
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković
-
Gradska knjižnica u Zagrebu, 1950-ih godina -prvi „bibliotekar-pedagog“ da bi „rukovodio kulturno-prosvjetnim radom i provodio agitaciju i zdravu propagandu“
-prvi „pionirski“ odjel (dječji odjel)
-knjižničari koji pretežno rade s korisnicima – informatori -
Knjižnica “Medveščak” u Zagrebu, 1950-ih i 1960-ih godina -od 1958. god. - “informativna srijeda” - redoviti tjedni sastanci zagrebačkih bibliotekara-informatora
-1960-ih – “informativni dječji utorak” za narodne i školske knjižničare -
- VBH, Janko Živković u članku “Priručna djela u knjižnicama” utvrđuje tri vrste obavijesti koje bi knjižnica trebala dati korisnicima:
b) bibliografske obavijesti (upotpunjavanje ili provjeravanje bibliografskih podataka, popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora)
c) bibliotečne obavijesti (upućivanje korisnika gdje će naći koju službu u knjižnici, kako doći do knjiga ili časopisa, itd.) -
-upozorava se na pozitivna iskustva gradskih knjižnica u Zagrebu i Rijeci, posebno u pogledu otvorenog pristupa građi
-prvi referat na temu Knjižnica kao centar za informacije - podaci i o stanju informacijske službe u hrvatskim narodnim knjižnicama