-
Naseljavaju Mezopotamiju u 4.tis.pr.Kr. Ne stvaraju jednu državu nego više malih gradova> Ur, Uruk, Nipur i Kis.
Vladar ima potpunu vjersku i svjetovnu vlast. Prvi narod koji je izumio pismo 3500.g.pr.Kr, poslije su razvili klinasto tj. pojednostavljeno slikovno pismo. Najznačajniji vladar je bio Lugalzagezi. Sumerani padaju pod vlast Akađana. -
U početku postoje dvije eg. države> Donji i Gornji Egipat. Bile su podijeljene na nome, a na čelu nome je bio nomarh, svaka noma je imala bog zaštitnika, bili su česti međusobni ratovi. Vladar Gornjeg je je porazio Donji Egipat 3100.g.pr.Kr. Od tada Egiptom vladaju razne vladarske obitelji tj. dinastije ukupno ih je bilo 31.
-
Egipat se siri na jug i sjeveroistok. Razdoblje velike gospodarske i političke moći, grade se piramide. Najvažniji vladari su bili Zoser, Keops, Kefren, Mikerin.
-
Oko 2340.g.pr.Kr. Sargon osvaja sumerske gradove. Sjedište prvog velikog svjetskog carstva je bio grad Akad. Akađani su vojno osvojili sumeranski teritorij, preuzeli su sumersku vjeru, pismo i običaje. Akađani vladaju Mezopotamijom oko 100 do 200 godina zatim Sumerani opet dolaze na vlast. m
-
Dolazi do velike krize čije su posljedice raspad Stare Drave te nastanak tzv. Prvog međurazdoblja. Obilježja Prvog međurazdoblja> jačaju nomarsi, dolazi do pobuna nižih slojeva društva, upada stranaca u deltu Nila.
-
Vladar Mentuhotep II. osniva Srednje kraljevstvo. Vladari stabiliziraju stanje u državi. Najvažniji vladar> Sesostris III. proširio je državu, ukinuo je funkciju nomarha te jaca gospodarstvo.
-
Država u sj. Mezopotamiji, u 14.st.pr.Kr postaje moćna, počinje se siriti. U 8.st.pr.Kr asirski kralj Tiglatpilesar III. osvaja cijelu Mezopotmiju. Zbog okrutne vladavine cesto dolazi do pobuna protiv Asriaca. Godine 610 prije Krista Babilonci i Medijci ruše asirijsku državu.
-
Hamurabi osvaja veći dio Mezopotamije.
-
Hamurabijev i Nammuov zakonik i bračni ugovor.
-
Hamurabi osvaja veći dio Mezopotamije, on donosi poznat zakonik. Nakon Hamurabijeve smrti država se raspada i nestaje na nekoliko stoljeća. U 6.st.pr.Kr. dolazi do najvećeg uspona Babilona, za vrijeme kralja Nabukodonosora II., on osvaja Mezopotamiju, Siriju i Palestinu ali i Jeruzalem iz kojeg odvodi Židove u tzv. babilonsko ropstvo. Nabukodonosor II. je sagradio velike gradnje, nakon njegove smrti država napokon slabi i 539.g.pr.Kr perzijski kralj Kir osvaja Babilon.
-
Nakon smrti Sesostrisa III. eg. drzava opet slabi te dolazi do nove krize. Hiksi su upali u Egipat i preuzeli vlast 17.st.pr.Kr. Donosenova oružja i grade novu prijestolnicu u delti Nila.
-
Hiksi vladaju oko stotinjak godina. Sredinom 16.st.pr.Kr. vladari grada Tebe pokreću oslobodilački rat i protjeruju Hikse. Stvorena je Nova država koju je osnovao faraon Amozis. Obilježja Nove države> velika vojna moć te gospodarski i kulturni procvat.
-
Kralj Tiglatpilesar III.osvaja cijelu Mezopotamiju.
-
Posljednji veliki vladar je bio Ramzes II.
-
Od 11. st Egipat sve vise slabi i dolazi pod vlast stranih naroda.
-
U vrijeme kralja Asurbanipala država je najveća.
-
Kralj Nabukodonosor II. osvaja Mezopotamiju i još neke države.
-
Kir II. širi perzijsku državu. U Pasargadu se nalazi njegova grobnica.
-
Prorok Zaratustra osniva Perzijsku religiju tzv,zoroastrizam
-
Aleksandar Veliki pobjeđuje Darija III. i osvaja Perziju.
Državno uređenje Perzije, oblik vladavine> orijentalna despocija, vladar ima apsolutnu moć, proskineza. -
Nakon Kserksove smrti Perzija slabi.
