Rimska republika

Ključni događaji iz razdoblja Rimske Republike

  • Rimska Republika
    509 BCE

    Rimska Republika

    Rim uspjeva kao grad i država zavladati Apaninskim poluotokom, Sredozemljem, djelovima Azije, te sjevernom Afrikom. Vlast preuzima Senat, patricijsko vijeće staraca koji svake godine primaju dva nova konzula.
  • Zakonik dvanaest ploča
    451 BCE

    Zakonik dvanaest ploča

    Prvi pisani zakonik objavljen je na rimskom forumu 451./450. g.pr.Kr. Napisan je na 12 mjedenim pločama. Zakonik dvanaest ploča temelj je rimskog prava, a rimsko je pravo ugrađeno u današnje pravne sustave, posebno u Europi.
  • Punski ratovi
    264 BCE

    Punski ratovi

    Punski ratovi vodili su se od 264.g. pr. Krista do 146. g. pr. Krista. Vodila su se tri rata između Rima i Kartage za prevlast na Sredozemlju. Prvi punski rat trajao je od 264.g.pr.Krista do 261.g.pr. Krista, drugi od 219./218. do 201.g.pr. Krista i treći od 149. do 146.g.pr. Krista.
  • Reforme braće Grakho
    133 BCE

    Reforme braće Grakho

    Kada je Tiberije Grakho 133.g.pr.Kr. zakonom je htio ograničiti količinu zemlje u rukama jedne obitelji i ostatak državne zemlje trebalo je podjeliti sirotinji. Senat je sprječavao provođenje zakona,te su izbili nemiri,a Tiberije je ubijen. Njegov brat Gaj Grakho 123.g.pr.Kr. predložio osnivanje Kolonije na mjestu nekadašnje Kartage, no bogati su izrazili neslaganje. Gaj je optužen i 121.g.pr.Kr. izgubio položaj pučkog tribuna.
  • Prvi građanski rat
    88 BCE

    Prvi građanski rat

    Prvi građanski rat trajao je od 88. do 82.g.pr.Kr. Povod ratu bio je sukob Gaja Marija i Lucija Kornelija Sula zbog vođenja rata protiv kralja Mitiridata IV. Senat je imenovao Sulu, no zbog pritiska populara imenuje Gaja Marija. Sula sa svojom vojsko ulazi u Rim, protjeruje marijevce i odlazi u pontski rat, te nakon povratka u Rim uvodi diktaturu.
  • Katilinina urota
    63 BCE

    Katilinina urota

    Katilina se isticao kao Sulin pristaša i okrutnošću u provođenju njegovih proskripacija. Saznao je da mu je onemogućena kandidtura za konzulat, te je skovao plan da se ubiju izabrani konzuli i tako sruši senatska vlast. To mu nije uspjelo, no to je bio samo početak urote koja se prošilila na cijelu Italiju. Njen glavni bio je Ciceron. Katalina je pobjegao iz Rima i uništen je sa svojim pristašama u bitci kraj Pistorije.
  • Prvi trijumvirat
    60 BCE

    Prvi trijumvirat

    Prvi Trijumvirat ili "savez trojice" naziv je političkog saveza između Gaja Julija Cezara, Marka Licinija Krasa i Gneja Pompeja Velikog. Njihov cilj bio je rušenje Republike i preuzimanje vlasti.
  • Drugi građanski rat
    49 BCE

    Drugi građanski rat

    Drugi građanski rat trajao je od 49.g.pr.Kr. Senat je pozvao Cezara da raspusti vojsku i vrati se u Rim,ali je odbio poslušnost Senatu. Prešao je rijeku Rubikon koja je bila granica Rima i Galije i time je započeo građanski rat. Cezar je pobjedio Gneja Pompeja u bitkama kod Farsala, te kod Tapse i Munde.
  • Cezarova diktatura
    46 BCE

    Cezarova diktatura

    Diktature su se provodile u razdoblju od 46. do 44.g.pr.Kr. Bio je doživotni diktator, imperator, konzul i doživotni tribun. Neke od njegovih diktatura su poticanje trgovine, provođenje kolonizacije i romanizacije i izgradnja Rima.
  • Drugi trijumvirat
    43 BCE

    Drugi trijumvirat

    Zbog uvođenja reda i mira, Senat je dao neograničenu vlast Marku Antoniju, Cezarovu nećaku Oktavijanu i Lepidu koji su tako činili drugi trijumvirat.Prvobitno je sklopljen na 5 godina, ali je zatim produžen na još 5 godina.