-
Hrvati su na prostor današnje Hrvatske došli najvjerojatnije u 7. st. Postoji više teorija o etnogenezi Hrvata kao i o vremenu dolaska na današnji prostor. Prema legendi Hrvati su na ovaj prostor došli na poziv bizantskog cara Heraklija I. (610. - 641.) da mu pomognu u borbi protiv Avara. Na tom putu su Hrvate navodno predvodili 5 braće i 2 sestre. -
Najraniji oblici državne zajednice (kneževine) možda su nastale već u dr. pol. 7. st. Prve značajnije i organiziranije kneževine možemo u izvorima pratiti tek od 9. stoljeća. Dvije najznačajnije hrvatske kneževine bile su: Donja Panonija i Kneževina Hrvatska. -
Nakon više stoljeća strane vlasti (franačke i bizantske), papa Ivan VIII. proglašava Hrvatsku 879.g neovisnom državom. Bilo je to u vrijeme kneza Branimira. -
Nakon što je u ratu pobijedio Bugare i Mađare, hrvatski knez Tomislav je ujedinio hrvatske kneževine. Na vrhuncu moći papa Ivan X. je Tomislava 925. g. proglasio kraljem -
U dr. pol. 11. stoljeća, u vrijeme kraljeva Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira hrvatsko srednjovjekovno kraljevstvo doživljava svoj vrhunac. -
Petar Snačić je bio zadnji hrvatski kralj hrvatske krvi. Poginuo je na planini Gvozd 1097. godine u sukobu s ugarskim kraljem Kolomanom Arpadovićem. -
Oko 1100.g. nastaje najznačajniji hrvatski srednovjekovni natpis pisan na hrvatskom jeziku, glagoljičkim pismom. Tekst spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira, a sadržajno govori o njegovoj donaciji zemljišta crkvi svete Lucije na otoku Krku. -
-
Ugarski kralj Koloman je navodno sklopio sporazum s hrvatskim plemstvom ( = Pacta Conventa) kojim je Hrvatska država izgubila samostalnost i ušla u novu državnu zajednicu s Mađarima. -
Anžuvnici su došli vladati u Hrvatsku na poziv Pavla I. Šubića. Podrijetlom su iz Francuske. -
Tatarski vođa Batu – kan porazio ugarsku vojsku na rijeci Šajo i progonio ugarskog kralja Belu IV. preko Hrvatske sve do Trogira -
-
Ludovik Anžuvinac je 1358. godine pobijedio u ratu Mletačku Republiku i vratio teritorij Dalmacije od Istre do Kotora Hrv. - Ug. Državi. Time je većina hrv. teritorija ponovno bila ujedinjena pod vlašću jednog kralja i jedne države. -
Pobjednik i novi kralj postaje Žigmund Luksemburški.
-
Nakon poraza u građanskom ratu od Žigmunda Luksemburškog, Ladislav Napuljski je 1409. prodao čitavu Dalmaciju Mlečanima za 100 000 zlatnih dukata. Dalmacija će izvan Hrvatske biti skoro 4 stoljeća. -
(posljedica dinastičkih borbi u Hrvatskoj). -
Najteži hrvatski poraz u stogodišnjem ratu s Osmanlijama dogodio se 1493. na Krbavskom polju. Hrvate je predvodio hrv. ban Emerik Derenčin, a Osmanlije Jakub paša. -
Godine 1526. sultan Sulejman Veličanstveni porazio je ugarsko - hrvatsku vojsku kralja Ludovika II. Jagelovića. Kralj se bježeći utopio u nabujalom potoku Time je propala Hrvatsko - Ugarska Država. -
Nakon poraza na Mohaču i propasti Hrv. - Ug. Države, hrv. plemstvo na saboru u Cetingradu 1527. izabire Ferdinanda Habsburškog za novog hrv. kralja. Time Hrvatska ulazi u sastav nove države - Habsburške Monarhije. -
U svojem zadnjem pohodu na Beč, sultan Sulejman Veličanstveni napada grad Siget kojeg brani hrvatski ban i vojskovođa Nikola Šubić Zrinski. Tijekom opsade grada, Zrinski junački pogiba, ali umire i sultan pa Osmanlije odustaju od pohoda na Beč. -
Najveći osmanlijski poraz u stogodišnjem hrv. - tur. ratu zbio se 1593. u bitci kod Siska. Hrvate je predvodio ban Toma Erdody, a Osmanlije Hasan paša Predojević.