-
Hrvati su na prostor današnje Hrvatske došli najvjerojatnije u 7. st. Postoji više teorija o etnogenezi Hrvata kao i o vremenu dolaska na današnji prostor. Prema legendi Hrvati su na ovaj prostor došli na poziv bizantskog cara Heraklija I. (610. - 641.) da mu pomognu u borbi protiv Avara. Na tom putu su Hrvate navodno predvodili 5 braće i 2 sestre.
-
-
Zbog nedostataka izvora ne možemo točno utvrditi kada su nastale prve državne organizacije Hrvata. Najraniji oblici državne zajednice (kneževine) možda su nastale već u dr. pol. 7. st. Prve značajnije i organiziranije kneževine možemo u izvorima pratiti tek od 9. stoljeća.
-
Nakon više stoljeća strane vlasti (franačke i bizantske), papa Ivan VIII. proglašava Hrvatsku 879.g neovisnom državaom. Bilo je to u vrijeme kneza Branimira.
-
Nakon što je u ratu pobijedio Bugare i Mađare, hrvatski knez Tomislav je ujedinio hrvatske kneževine. Na vrhuncu moći papa Ivan X. je Tomislava 925. g. proglasio kraljem
-
U dr. pol. 11. stoljeća, u vrijeme kraljeva Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira hrvatsko srednjovjekovno kraljevstvo doživljava svoj vrhunac.
-
Petar Snačić je bio zadnji hrvatski kralj hrvatske krvi. Poginuo je na planini Gvozd 1097. godine u sukobu s ugarskim kraljem Kolomanom Arpadovićem.
-
Oko 1100.g. nastaje ovaj najznačajniji hrvatski srednovjekovni natpis pisan na hrvatskom jeziku, glagoljičkim pismom. Tekst spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira, a sadržajno govori o njegovoj donaciji zemljišta crkvi svete Lucije na otoku Krku.
-
- godine hrvatsko plemstvo i ugarski kralj Koloman sklapaju tzv. Pactu Conventu, ugovor kojim Hrvatska ulazi u sastav nove države: Hrvatsko - Ugarske.
-
Prvi pisani spomen Varaždina potječe iz 1181. godine. Radi se o ispravi ugarskog kralja Bele III. kojom se on uključuje u spor između varaždinskog župana i zagrebačkog biskupa oko posjeda Varaždinske Toplice. U spomenutoj ispravi kralj naziva grad imenom Garestin.
-
Ugarsko – hrvatski kralj Andrija II. dodijelio je Varaždinu 1209. g. status slobodnog kraljevskog grada. Varaždin je prvi grad u kontinentalnoj Hrvatskoj dobio takvu povlasticu. Njome su Varaždinci dobili veliku autonomiju od lokalnog župana što je omogućilo daljnji napredak grada. Kralj dozvoljava Varaždincima da sami biraju svojeg suca (rihtara) koji će im suditi bez župana, a također i da sami skupljaju porez. Njome su riješena i pitanja raspolaganja imovinom, pravo seljenja, carine i međe.
-
- godine kralj Bela IV. proglašava Zagreb slobodnim kraljevskim gradom i dodjeljuje mu tzv. Zlatnu bulu.
-
Ludovik Anžuvinac je 1358. godine pobijedio u ratu Mletačku Republiku i vratio teritorij Dalmacije od Istre do Kotora Hrv. - Ug. Državi. Time je većina hrv. teritorija ponovno bila ujedinjena pod vlašću jednog kralja i jedne države.
-
Nakon poraza u građanskom ratu od Žigmunda Luksemburškog, Ladislav Napuljski je 1409. prodao čitavu Dalmaciju Mlečanima za 100 000 zlatnih dukata.
-
Tijekom građanskog rata između Žigmunda Luksemburškog i Hrvoja Vukčića Hrvatinića na poziv potonjeg, da mu pomognu u ratu protiv Žigmunda, po prvi puta u Hrvatsku upadaju Osmanlije.
-
Hrvatsko - ugarski kralj Matija Korvin 1464. godine dodjeljuje Varaždinu gradski grb.
-
Najteži hrvatski poraz u stogodišnjem ratu s Osmanlijama dogodio se 1493. na Krbavskom polju. Hrvate je predvodio hrv. ban Emerik Derenčin, a Osmanlije Jakub paša.
-
Godine 1526. sultan Sulejman Veličanstveni porazio je ugarsko - hrvatsku vojsku kralja Ludovika II. Jagelovića. Kralj se bježeći utopio u nabujalom potoku Time je propala Hrvatsko - Ugarska Država.
-
Nakon poraza na Mohaču i propasti Hrv. - Ug. Države, hrv. plemstvo na saboru u Cetingradu 1527. izabire Ferdinanda Habsburškog za novog hrv. kralja. Time Hrvatska ulazi u sastav nove države - Habsburške Monarhije.
-
U svojem zadnjem pohodu na Beč, sultan Sulejman Veličanstveni napada grad Siget kojeg brani hrvatski ban i vojskovođa Nikola Šubić Zrinski. Tijekom opsade grada Zrinski junački pogiba, ali umire i sultan pa Osmanlije odustaju od pohoda na Beč.
-
Najveći osmanlijski poraz u stogodišnjem hrv. - tur. ratu zbio se 1593. u bitci kod Siska. Hrvate je predvodio ban Toma Erdody, a Osmanlije Hasan paša Predojević.
-
Godine 1671. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pokreću urotu protiv habsburškog vladara Leopolda I. Cilj je bio, između ostalih, odvojiti Hrvatsku od Habsburške Monarhije i tako zaštititi svoje plemićke povlastice od pokušaja nametanja habsburškog apsolutizma. Urota je otkrivena i nasilno ugušena, a glavni urotnici su pogubljeni.
-
Nakon poraza Turaka pod Bečom 1683. uslijedilo je stvaranje velike kršćanske koalicije koja je uspjela u ratu do 1699. osloboditi veliki dio Europe (i Hrvatske) od Turaka. Oslobođena je Slavonija, Lika i Krbava te Dalmacija.
-
Habsburška carica Marija Terezija je u Varaždinu 1767. godine utemeljila Hrvatsko kraljevsko vijeće. Bila je to prva hrvatska vlada i time se obično kaže da je Varaždin postao glavni grad Hrvatske. Nažalost, samo do velikog požara 1776.g.
-
U ratovima s Napoleonom Mlečani su doživjeli potpun poraz te je 1797. ukinuta Mletačka Republika. Time je Dalmacija, u konačnici, dospjela u istu državu s ostatkom Hrvatske - Habsburšku Monarhiju.
-
Buđenje nacionalne svijesti kod Hrvata započelo je književnim, kulturnim i političkim radom hrvatskih preporoditelja Ljudevita Gaja, Janka Draškovića i drugih. Najintenzivnije razdoblje preporoda trajalo je između 1835. do 1848.
-
U 10. broju Danice Antun Mihanović objavljuje pjesmu Horvatska domovina (1835.) koja će kasnije postati hrv. himna.
-
Hrvatski preporoditelj Metel Ožegović utemeljuje prvu hrvatsku čitaonicu 1838. godine u gradu Varaždinu.
-
Nakon učestale germanizacije i mađarizacije, 1847. Hrvatski sabor proglašava hrv. jezik službenim jezikom u Hrvatskoj
-
Hrvatski ban Josip Jelačić 1848. godine ukida u Hrvatskoj kmetstvo.
-
Nakon reorganizacije Habsburške Monarhije u Austro - Ugarsku, Hrvatska je u pregovorima s Mađarima dobila određenu autonomiju unutar Ugarskog dijela Monarhije. Autonomni poslovi Hrvatske (Banske Hrvatske) bili su: unutarnja uprava, sudstvo, školstvo i bogoštovlje.
-
Ban Ivan Mažuranić uvodi u Hrvatsku obavezno četverogodišnje osnovno obrazovanje, a ujedno vrši i sekularizaciju školstva.
-
Nakon više stoljeća razjedinjenosti, hab. vladar Franjo Josip I. donio je odluku o priključenju Vojne krajine matici zemlji - Hrvatskoj.
-
Nakon poraza u 1. svjetskom ratu Austro Ugarska se raspada i nestaje, a na njezinom prostoru nastaje niz neovisnih država. Dana 29. X. 1918. Hrvatski sabor donosi povijesne odluke:
1. Hrvatska raskida sve državnopravne veze s Austrijom i Ugarskom i postaje samostalna država
2. istodobno se Hrvatska priključuje novoj državi: Državi Slovenaca, Hrvata i Srba -
Nakon brojnih pregovora hrvatska delegacija predvođena Antom Pavelićem (zubar) i Svetozarom Pribićevićem, u Beogradu sklapa sporazum sa srpskim regentom Aleksandrom Karađorđevićem o ulasku Hrvatske u novu državu: Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
-
- VI. 1928. srpski radikal Puniša Račić u Skupštini ubija zastupnike HSS –a Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a ranjava Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu. Radić umire 8. VIII. 1928.
-
Godine 1929. K SHS mijenja ime u Kraljevinu Jugoslaviju.
Ukinuta je podjela na 33 oblasti → nova podjela na na 9 banovina.
Većina hrv. krajeva su u Savskoj i Primorskoj banovini. -
Nakon 20-godišnje borbe Hrvatska je uspjela izboriti veliki stupanja autonomije unutar Jugoslavije. Vođa HSS-a Vladko Maček je izborio stvaranje Banovine Hrvatske sa zakonodavnom, upravnom i sudskom autonomijom.
-
Nakon kratkotrajnog travanjskog rata 1941. godine, Kraljevina Jugoslavija se raspala, a na teritoriju Hrvatske i BIH stvorena je kvislinška, zločinačka Nezavisna Država Hrvatska pod vodstvom ustaša i Ante Pavelića. NDH je tijekom rata provodila genocidnu politiku prema Židovima, Srbima i Romima. Posebno je zloglasan bio logor smrti u Jasenovcu gdje je ubijeno između 80 000 - 100 000 ljudi.
-
- lipnja 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska utemeljen je 1. partizanski odred u Hrvatskoj čime je hrvatski narod jasno dao do znanja da se ne slaže s zločinačkom ustaškom vlasti i genocidnim karakterom NDH. Vođa tog odreda bio je Vlado Janić Capo.
-
Na 2. zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu stvorena je nova jugoslavenska država: Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ).
AVNOJ postaje vrhovno predstavničko i zakonodavno tijelo DFJ, a na čelo države dolazi vođa antifašista u Jugoslaviji: Josip Broz Tito. -
Na trećem zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom (svibanj 1944.) utemeljena je Federalna Država Hrvatska kao dio DFJ, a ZAVNOH postaje njezino zakonodavno i izvršno tijelo vlasti. Time je partizanski pokret stavio temelj nastanku antifašističke Hrvatske.
-
- svibnja 1945. oslobođen je Zagreb, a ustaška vlast poražene NDH bježi iz Zagreba povlačeći ostatke poražene vojske i civila za sobom u novu tragediju - Bleiburg i križni put.
-
Nakon 2. svjetskog rata utemeljena je nova jugoslavenska država: Federativna Narodna Republika Jugoslavija. FNRJ postaje socijalistička država. Obilježja: jednostranačje (KPJ), nacionalizacija, kolektivizacija, plansko gospodarstvo (petoljetke), totalitarizam (posvemašnja kontrola svih aspekata društva od strane KPJ). Unutar FNRJ formira se 6 republika, a tako i NRH.
-
Ustavom iz 1963. FNRJ mijenja ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a NRH mijenja ime u SRH.
-
1971.g. dolazi do vrhunca hrvatskog nacionalnog pokreta unutar SFRJ - Hrvatsko proljeće.
Sudionici: Matica hrvatska, hrvatski reformski političari unutar SKH (Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo), studenti (Ivan Zvonimir Čičak i Dražen Budiša), intelektualci, građani.
Zahtjevi sudionika: promjena Ustava, ukidanje centralizacije, ravnopravnost naroda, pitanje deviza itd. Pokret je nasilno ugušen. -
Nakon propasti SKJ i održanih prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, 30.svibnja konstituiran je 1. hrv. višestranački Sabor. Pobjedu na izborima odnio je HDZ i njezin čelnik Franjo Tuđman koji postaje 1. hrvatski predsjednik. 22. prosinca 1990. Hrvatska dobiva i svoj Ustav.
-
U ljeto 1990. započinje tzv. balvan revolucija u Hrvatskoj. 17. 8. 1990. barikade od balvana postavljene su na prilazima Knina. Bio je to početak pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj koja će prerasti u pravi rat i srpsku okupaciju četvrtine hrvatskog teritorija uz masovne zločine nad nesrpskim civilima i razaranja hrvatskih sela i gradova. Hrvatska je svoju slobodu i samostalnost morala izboriti u Domovinskom ratu.
-
Nakon provedenog referenduma Hrvatski sabor je 25. lipnja donio odluku da Hrvatska postane samostalna i suverena država.
-
Zbog pritiska međunarodne zajednice, odluka o hrvatskoj nezavisnosti odgođena je za 3 mjeseca i stupila je na snagu 8. listopada 1991. godine.
-
Nakon tromjesečne opsade agresorska JNA i srpske paravojne postrojbe slomile su herojski otpor vukovarskih branitelja i zauzele grad. Nakon toga agresor je počinio masovni zločin nad civilnim stanovništvom i zarobljenim braniteljima. Grad je u potpunosti razoren, a cjelokupno nesrpsko stanovništvo protjerano.
-
Međunarodna zajednica, prije svega tadašnja Europska Zajednica, priznala je 15. siječnja 1992. Republiku Hrvatsku kao neovisnu državu. 22. svibnja iste godine Hrvatska je primljena i u UN.
-
Nakon neuspješnih mirovnih pregovora s pobunjenim Srbima, Hrvatska vojska je 4. kolovoza pokrenula veliku oslobodilačku akciju Oluju kojom je slomljena srpska paradržava Krajina i oslobođen najveći dio okupiranih područja Hrvatske. 5. kolovoza oslobođen je i grad Knin, središte srpske pobune.
-
U Daytonu je dogovoreno je da se još okupirani dijelovi Hrvatske (istočna Slavonija i Baranja) mirno reintegriraju u sastav RH
To se i dogodilo 16. I. 1998. Time je dovršeno oslobađanje svih hrvatskih teritorija okupiranih tijekom srpske pobune. -
Godine 2009. Hrvatska je primljena u NATO savez. bilo je to u vrijeme vlade Ive Sanadera.
-
Nakon dugotrajnih pregovora RH je 2013. godine primljena u članstvo Europske Unije. Bilo je to u vrijeme vlade Zorana Milanovića.
