-
Nekoliko je čimbenika koji utječu na rasta značaja inforamcije:
1. industralizacija - prijevoz ljudi, roba i informacija na novi i brži način
2. znanstvena revolucija - raste izdavačka djelatnost, a time i broj informacija i tiskanih materijala
3. liberalizacija školstva - širenje pismenosti -
Samuel S. Green u radu "Personal Relations Between Librarians and Readers" postavlja temelje suvremene referentne službe u knjižnicama. Predložio je 4 funkcije koje bi referentni knjižničari trebali obavljati, a to su: 1. upoznati čitatelja s knjižnicom, 2. pomoći čitateljima s njihovim upitima, 3. pomoći čitatelju u izboru dobrih djela, 4. promovirati knjižnicu zajednici. To je bio prvi prijedlog programa toga tipa. -
U Columbia College-u (SAD), uspostavlja se dežurstvo dvaju knjižničara u svrhu pomoći korisnicima u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi.
-
Melvil Dewey na Columbia Collage-u osniva School of Library Economy - prvu knjižničarsku školu. Sljedeće tri godine knjižničarska škola imala je duboki utjecaj na knjižničarstvo u pogledu profesije, kao i na pojavu prvih tečajeva knjižničarstva. Prvi je razred imao 20 učenika. -
Pojam “informacijska služba” pojavljuje se kao posebna natuknica u časopisu „Library Journal" -
Svjetski knjižničarski kongres u Chicagu posvećuje posebnu pozornost radu s korisnicima.
-
Međunarodni bibliografski institut u Bruxellesu kojeg osnivaju Paul Otlet i Henri La Fontaine preporučuje da svaka zemlja organizira u svojoj središnjoj knjižnici informacijsku službu. Institut je bio osnovan u svrhu organiziranja i pohrane svog poznatog znanja u svijetu. Danas se očuvani dio građe instituta čuva u muzeju. -
Pojava prvih zasebnih prostora u kojima se odvija informacijsko-referalna usluga.
-
Prva informacijska služba u Kraljevskoj knjižnici u Berlinu, a zatim i informacijska služba u Sveučilišnoj knjižnici u Berlinu. -
Povodom otvorenja javne knjižnice u New Yorku, časopis "Scientific American" prikazuje čitateljima bočni presjek zgrade. Zgrada je imala zavidnu tehnologiju za to vrijeme te je u podrumu imala nekoliko katova povezanih liftom za knjige. -
Informacijska služba u znanstvenim i sveučilišnim knjižnicama pojavljuje se kasno u odnosu na narodne knjižnice. Vjerovalo se da znanstvenicima ne treba pomoć pri traženju informacija. Na čelu mnogih sveučilišnih knjižnica sveučilišni profesori, koji uglavnom rade na izgradnji knjižničnih fondova. Tek se 1914. u Kongresnu knjižnicu uvodi referentna služba. -
-
U Europi se razvoj informacijske službe posebno uzdigao u vrijeme između dvaju svjetskih ratova
-
School of Library Economy (sada zvana Library Service of Columbia University) izdaje dokumente na kojima je osnovana škola pod nazivom "School of Library Economy of Columbia College 1887.-1889. Documents for a History." -
Nakon osnutka Banovine Hrvatske 1939. hrvatski knjižničari osnovali su Hrvatsko bibliotekarsko društvo (na čije je čelo postavljen Matko Rojnić). Dolazi do prvih okupljanja hrvatskih knjižničara, no zbog ratnih događanja ono prestaje s radom. To je jedan od razloga zašto se informacijska služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno razvijati (tek iza Drugog svjetskog rata) -
Knjižnica poduzeća Rade Končar osnovana je 1946. Od samog osnutka u okviru poduzeća djeluje i INDOK odjel -
Knjižnica Škole narodnog zdravlja Andrija Šrampar posluje od 1927., no tijekom Drugog svjetskog rata zaustavlja rad. Nakon Drugog svjetskog rata nastavlja sa radom te proširuje područja svojeg interesa (javno zdravstvo, mikrobiologija, virologija, medicina rada i sl.). -
Knjižnica Brodarskog instituta nastaje usporedno s Brodarskim naučnim institutom. U fondu knjižnice nalazi se građa svih područja prirodnih znanosti i tehnike te vojna literatura. -
Gradska knjižnica Rijeka počinje organizirati pokretne knjižnice − manje zbirke knjiga koje se dostavljaju školama, poduzećima, domu umirovljenika, čak i na brodove Jugolinije.
-
Vjesnik bibliotekara Hrvatske prvi je stručni časopis u Hrvatskoj. Pokrenut je kao tromjesečnik, ali su neka godišta objavljena kao godišnjak. Prvi glavni urednik urednik bio je M. Rojnić, a među urednicima bila je i Eva Verona. Časopis prati tekuća zbivanja u struci i razvoj knjižničarstva i knjižnica u Hrvatskoj. -
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković smještena je na dvije lokacije: u Zagrebu i u Rovinju u sklopu Centra za istraživanje mora. Knjižnica posjeduje građu iz područja fizike, matematike, elektronike, kemije, biologije, medicine i znanosti o okolišu. -
Gradska knjižnica u Zagrebu 1950-ih imala je prvog „bibliotekar-pedagoga“ i prvi „pionirski“ odjel (dječji). -
Višnja Vuković, nekadašnja direktorica Gradske knjižnice u Zagrebu uvodi „Informativni dječji utorak“ za narodne i školske knjižnice u knjižnici Medveščak u Zagrebu. To je sustav internog informiranja o novim izdanjima knjiga za djecu i mladež. Od 1960. na sastanak dolazi širi broj bibliotekara. Sastanak se od tada održava svakog prvog utorka u mjesecu (osim u vrijeme školskih praznika).
-
Knjižnica škole narodnog zdravlja Andrije štampar počinje izdavati mjesečni bilten prinova.
-
U knjižnici Medveščak u Zagrebu započinju se redovito, svaki tjedan, sastajati zagrebački bibliotekari-informatori. Takva okupljanja nazivaju se „Informativna srijeda“. Od 1995. sastanci „Informativne srijede“ redovito se održavaju u Gradskoj knjižnici, a od listopada 2021. održavaju se i virtualno. -
Prvi Zakon o bibliotekama u Hrvatskoj (Narodne novine 49/1960)
-
Janko Živković u članku Priručna djela u knjižnicama utvrđuje 3 vrste obavijesti koje bi knjižnica trebala dati korisnicima:
a) stvarne obavijesti (o činjeničnim podacima)
b) bibliografske obavijesti (upotpunjavanje ili provjeravanje bibliografskih podataka, popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora)
c) bibliotečne obavijesti (upućivanje korisnika gdje će naći koju službu u knjižnici, kako doći do knjiga ili časopisa, itd.) -
-
Riječka gradska knjižnica imala je prvi bibliobus koji je vozio prema Dragi, Vitoševu, Škrljevu i Kukuljanovu.