-
logaritamsko računalo
Na pronalazak logaritamskih tablica Johna Napiera, William Oughtred i Edwin Gunter izrađuju cirkularno logaritamsko računalo. Bila su poznata kao pomična ili "šiber" računala. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima pretvara računske operacije u druge (množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd.) -
Pascalina
Mehanički stroj, poznat i kao aritmetički stroj, koji je mogao računati velike brojeve (do 9 999 999). Bila je namijenjena za pomoć porezničarima, ubrzo ga počela koristiti i javnost. Pravokutna je sa sučeljem koje se temelji na rotirajućim kotačima, a ime je dobila po tvorcu Blaiseu Pascalu. Mana joj je bila nedovoljna preciznost izračuna. -
Leibnizov kalkulator
Poznat i kao stepenasti bubanj, naziv vuče iz njemačke riječi Staffelwalze. Leibnizov kalkulator bio je stroj sličan Pascalini, ali međutim puno precizniji. Mogao je zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Zbog čestih mehaničkih problema također nije bio jako pouzdan. Izgradio ga je Gottfried Wilhelm Leibniz. -
diferencijalni stroj
Ideja stvorena od strane J. H. Mullera, a ksanije provedana od strane Charlesa Babbagea. Dizajnirano je za provođenje polinomnih funkcija. . Stroj se koristio dekadskim brojevnim sustavom, ali nikada nije bio do kraja završen. Razlog tomu je bilo što je Babbage konstantno tražio sredstva, ali stroj nije napredovao. Zbog toga Britanska vlada ukida financiranje projekta i Bbbage počinje raditi na analitičkom stroju. -
analitički stroj
Analitički stroj je unaprijeđenje diferencijalnog stroja, također ga je izgradio Charles Babbage. Stroj se mogao programirati te je imao sve odlike modernih računala. Te odlike su:
1. binarni sustav - nule i jedinice
2. ulazno/izlazna jedinica - unos podataka i ispis rezultata
3. jedinica za pohranu podataka - koristile se bušene kartice
4. centralna jedinica za obradu - vršila obradu podataka
5. programski jezik - imao je skup naredbi koje su se koristile i kojima su se upravljale funkcije -
sortirni stroj
Izumio ga Hermann Hollerith. Namjena stroja bila je brže prebrojavanje glasova u SAD-u. Prebrojavanje je išlo tri puta brže zbog stroja koji je koristio bušene kartice. Podaci se spremaju bušenjem rupa na određenom mjestu na kartici. Svaka kartica ima definiranu najveću količinu koja se može spremiti -
Z3
Djelo Konrada Zusea, prvo funkcionalno računalo u povijesti. Računalo je pokretano pomoću programa i posjedovalo je tzv. Turing-kompletnu mogućnost računanja. Bilo je smješteno u glavnom gradu tadašnjeg Trećeg Reicha, Berlinu. Glavno financiranje Zuse je dobio od Njemačkog istraživačkog instituta za zračne letove jer su takva računala mogla imati primjenu u avijaciji. Računalo biva uništeno 1943. nakon bombardiranja Berlina. -
Mark1
Harvard Mark 1 ili Automatic Sequence Controlled Calculator (ASSC) bilo je prvo veće digitalno računalo u SAD-u te su mnogi smatrali da je ono i prvi univerzalni kalkulator. Ovo elektro-mehaničko računalo projektirao je Howard H. Aiken u IBM-u te ga otpremio kasnije u Harvard. Kasnije počinje raditi za mornaricu SAD-a. Glavna prednost Mark1-a je bila što je u potpunosti automatizirano. Pojava računala Mark I označila je "početak ere modernih računala" -
ENIAC
Electronic Numerical Integrator And Computer, ime je prvog elektroničkog računala konstruiranog u Americi. Nikada nije pušten u serijsku proizvodnju. Dugo smatran prvim programibilnim elektroničkim računalom u svijetu ali tu titulu mu je preuzeo britanski Colossus MK1. Izgrađen je na osnovi projekta kojeg su razradili Dr. John Mauchly i John Adam Persper Eckert Jr. ENIAC je bio preteča UNIVAC-a. -
Period: to
1. generacija računala
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su koristila elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izgradnje računala te im je osnova za unos podataka bila bušena kartica. Neki od predstavnika ove generacije su američki UNIVAC, njemački Z4, britanski Leo I te sovjetska Strela. Neke od mana prve generacije su bile užasno spora brzina računala, velika potrošnja struje te to što su bila ogromna i nisu se mogla bilo gdje staviti. -
UNIVAC
UNIVersal Automatic Computer, bilo je računalo kompanije Remington Rand, a kasnije i Unisys i nastalo je 4 godine nakon ENIAC-a. UNIVAC je linija elektroničkih digitalnih pohranjenih programa računala počevši od proizvoda Eckert – Mauchly Computer Corporation. UNIVAC-ova je bilo 9200 serija. UNIVAC 1107 je bilo prvo 36-bitno računalo. -
Period: to
2. generacija računala
Ova generacija je kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Prestanak uporabe elektronskih cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. Također su se tranzistori kvarili puno manje te je to povećalo pouzdanost računala. Razvijaju se i osnovni programski jezici koji olakšavaju uporabu računala. Neki od predstavnika ove generacije su Serija IBM 1400 i IBM 7070. -
Period: to
3. generacija računala
Utrećoj generaciji računala integrirani sklopovi se koriste kao osnovna tvorna jedinica za izradu računala, integrirane sklopove izumio je Jack Kilby. Javljaju se iglični pisaći, primjena više programskih jezika, javlja se prvi LAN te se povećava brzina rada. Programski jezici koji su se upotrebljavali su PL/1 i BASIC. Predstavnici ovog razdoblja su UNIVAC 9000, IBM /360 te Simens 4004. -
Period: to
4. generacija računala
U četvrtoj generaciji mikroprocesori se koriste kao osnovna tvorna jedinica računala. Pomaci te poboljšanja u ovoj generaciji su objektno orijentirano programiranje, relacione baze podataka
te laserski pisači. Programski jezici koji se upotrebljavaju u četvrtoj generaciji su C, C++, Smalltalk i Java. Najpoznatija računala ove generacije su Apple II, IBM PC, Macintosh i Commodore 64. Neki od operacijskih sustava koji se koriste su Windows, OS X te UNIX. -
Period: to
5. generacija računala
Nastala je u Japanu. Peta generacija još uvijek se razvija. Osnova će joj biti paralelno procesiranje te umjetna inteligencija kod koje će računalo činiti što ono misli da je najbolje u tom trenutku. Cilj ove generacije je stvoriti računala koja će sama razmišljati. Trenutno ima nekoliko računala koja mogu sama obavljati neke operacije međutim to nije dovoljno razvijeno da se može reći da sama razmišljaju.