-
August Šenoa rođen je 14. studenog 1838. godine u Vlaškoj (Laškoj) ulici broj 43 - kao prvo dijete Therese i Aloisa Schönoa.
Kršten je u crkvi svetog Martina u Vlaškoj ulici pod imenom Augustus Johannes Nepomuk Eduardus. Njegovo djetinjstvo na ruralnom području Zagorja vjerojatno je utjecalo na njegovu kasniju ljubav prema domovini i kulturi, koja se reflektira i u njegovim književnim djelima. -
-
August je tada imao 7 godina. -
-
-
Nezadovoljan što je hrvatski jezik uveden u škole i što August odbija govoriti njemački, otac Alois šalje ga u 1. razred cistercitske gimnazije u Pečuh.
August je brzo naučio mađarski jezik i uklopio se bez problema u novu sredinu. Zanimljivo je da se na dokumentima potpisivao kao Hrvat. -
Objavljuje prvo tiskano djelo "Suze" posvećeno umrlom prijatelju Gustavu Madjaru. -
Tijekom školovanja pokazao je veliku volju za učenjem izvanškolskog gradiva, posebno je imao dar za učenje jezika pa je svladao 7 jezika do mature.
Veliku maturu položio je s odličnim uspjehom.
Kao mladi poliglota vidio se u diplomatskoj službi. Zbog toga pristupa prijamnom ispitu na Kraljevskoj orjentalnoj akademiji u Beču. Prolazi prijamni ispit s pohvalama, ali ga ipak ne primaju na studij zbog neodgovarajućeg porijekla
Vraća se kući i u Zagrebu upisuje Pravoslovnu akademiju. -
U Beču se upisuje na Medicinski fakultet, ali odustaje od studija jer je na prvim vježbama na živim pacijentima ustanovio da ne podnosi krv. Vraća se u Zagreb i završava 4. semestar Pravoslovne akademije. -
Dobivši stipendiju od biskupa Josipa Jurja Strossmayera, nastavio je studij prava u Pragu, apsolviravši 1861. godine.No, studij nije završio jer nije položio završne ispite. -
Rađa se prvi Slavin i Augustov sin, Milan. Nakon njega je imao još petero djece. Dragicu, Stanku, Radicu, Ljubicu te Branimira Šenou. -
"Zlatarovo zlato" je jedan od najpoznatijih romana Augusta Šenoe, objavljen 1871. godine. Ovo djelo smatra se klasičnim primjerom hrvatskog romana romantizma i važnim doprinosom hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.Radnja romana smještena je u Zagrebu . Djelo nije samo ljubavna priča, već i portret života toga doba te sagledavanje društvenih problema. Kroz ovaj roman, Šenoa je istražio pitanja društvene pravde, moralnih vrijednosti i ljudske strasti, stavljajući ih u kontekst vremena romana. -
To je jedna o njegovih povjestica. Objavljena je 1871.
Velik je uspjeh postigao i sa svojim povjesticama kao što su: Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović, Božja plahtica, Kameni svatovi, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet te Mile Gojslavica -
Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman koji je napisao August Šenoa. Roman je napisan i prvi put objavljen 1876. godine na hrvatskom jeziku. Ovaj povijesni roman opisuje život i borbu Uskoka protiv Mletaka u prvoj polovici 17. stoljeća (točnije od godine 1600. do godine 1614.). U to je vrijeme grad Senj, u kome je i radnja ovoga romana smještena, pod austrijskom vlasti, a Uskoci su bili zaduženi braniti grad i okolicu od napada Turaka i Mletaka koji su njega pokušavali osvojiti. -
"Seljačka buna" je povijesni roman Augusta Šenoe objavljen 1877. godine. Ovo djelo predstavlja jedno od najvažnijih djela hrvatske književnosti i ističe se kao vrhunac Šenoinog pisanja. Roman je inspiriran događajima koji su se odvijali u Hrvatskoj tijekom 16. stoljeća, posebno se bavi Seljačkom buntovima koji su se dogodili 1573. godine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Glavni likovi su Matija Gubec, vođa seljačkog ustanka, i njegova supruga Ana, koji se bore protiv feudalnog poretka i nepravde. -
-
August Šenoa umro je u Zagrebu 13. prosinca 1881. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju. -
Manje je značajan kao ljubavni, a više kao politički i socijalni pjesnik. Šenoa je u mnogim pjesmama izražavao pokretačke ideje svojega doba i politički program Strossmayerova narodnjaštva. Valja napomenuti kako je Šenoa i osnivač moderne hrvatske kajkavske dijalektalne poezije.
Napisavši u manje od dvadeset godina opus od preko dvadeset svezaka, Šenoa je zasnovao modernu hrvatsku književnost na svim poljima. Kakav bi oblik imala ne samo hrvatska pisana riječ, nego i kultura općenito